1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Poruka Srebrenice za budućnost: „zajedničko Nikad više“

Jasmina Roze priredila izbor iz štampe
12. jul 2024.

Nemačka štampa piše o 29. godišnjici genocida u Srebrenici i konstatuje da suočavanja počinilaca s tim zločinom još uvek nema. Donosi i autorski tekst o Srebrenici visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

https://p.dw.com/p/4iDty
Potočari: 29. godišnjica od genocida u Srebrenici
Potočari: 29. godišnjica od genocida u SrebreniciFoto: Elvis Barukcic/AFP/Getty Images

List Frankfurter algemajne cajtung objavio je autorski tekst visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita pod naslovom „Poruka Srebrenice za budućnost“.

Tekst počinje podsećanjem na Miloševićev govor na Kosovu pre 35 godina, koji je „bio fitilj za konflikte i rat“. Pritom je, kako smatra Šmit, „Srebrenica bespoštedno otkrila paradoks Titove Jugoslavije: umesto dubokog pomirenja, politički i verski lomovi i pukotine samo su površno začepljeni i uzajamno izbalansirani i poravnati“. Šmit ujedno navodi da ni zapadne zemlje nisu bile dovoljno odlučne da se suprotstave teroru, ali je, smatra, Srebrenica to promenila.

Potom se vraća na aktuelnu situaciju u BiH: „Politička stabilnost i dobra politička volja stalno su izloženi iznenađujućim napadima. Tako se rezolucija o Srebrenici koju je usvojila Generalna skupština UN, a koju su predložile Nemačka i Ruanda, svesno reinterpretira i pogrešno shvata. Ta rezolucija zapravo traži podršku međunarodne zajednice za ’Nikad više!’ i kao krivce imenuje samo osuđene ratne zločince. U njoj se izbegava svaka kolektivizacija krivice. Pa ipak, ona je bila povod za insceniranu političku krizu između etničkih grupa u BiH“, ocenjuje visoki predstavnik.

Kristijan Šmit: Politička stabilnost i dobra politička volja stalno su izloženi iznenađujućim napadima
Kristijan Šmit: Politička stabilnost i dobra politička volja stalno su izloženi iznenađujućim napadimaFoto: Klix.ba

Šmit: Sada se traži konstruktivno delovanje i mudrost

Kao vrhunac te krize Šmit navodi zaključke Svesrpskog sabora od 8. juna: „Izvori u Beogradu su međunarodno-pravno problematične delove saopštenja – novo i nezakonito tumačenje Dejtonskog sporazuma uključujući i pravo na secesionizam delova BiH pretežno naseljenih Srbima, kao i političke napade na integritet zemlje – nazvali pukom balkanskom retorikom. Ali, politički vrh Republike Srpske u Banjaluci već radi na implementaciji te proklamacije“, konstatuje Šmit, a zatim dodaje:

„Sada se traži konstruktivno delovanje i mudrost. Dejtonski sporazum zabranjuje secesiju. Mir u ovoj multietničkoj zemlji ne može se postići pomeranjem granica. Ko u Bosni i Hercegovini određene regione pripisuje samo jednoj etničkoj grupi, taj uništava krhko poverenje u zajedničku budućnost u integrisanoj Evropi.“

Šmit takođe naglašava da do suočavanja s prošlošću u širokom slojevima društva još nije došlo, a da se ratni zločinci stalno glorifikuju: „Predsednik RS se usuđuje da javno tematizuje broj žrtava u Srebrenici. On dobija savete od Putina, kojeg posećuje u mesečnom ritmu, a koji bi možda mogao da iskoristi taj svoj uticaj da u BiH izazove u najmanju ruku nemire (a možda i više od toga)“, smatra Šmit.

On dodaje da, uz sve to, ni agresija Hitlera, ni uloga saveznika nije sveobuhvatno obrađena, a i Nemačka bi, smatra, morala da dâ svoj doprinos istorijskoj istini. Sećanje na koncentracioni logor Jasenovac ili na Kragujevac u kojem je Hitlerova vojska ubila 2.800 Srba, moralo bi da se pretoči u zajedničko ’Nikad više!’“, navodi u autorskom tekstu za Frankfurter algemajne cajtung visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit.

Memorijalni centar Potočari: imena ubijenih uklesana u dugačko kameno postolje u obliku luka
Memorijalni centar Potočari: imena ubijenih uklesana u dugačko kameno postolje u obliku lukaFoto: Dragan Maksimovic/DW

„Pakao na zemlji“

Novinar Erih Ratfelder za berlinski list Tagescajtung svojim čitaocima ovako opisuje dešavanja u Srebrenici pre 29 godina: „Bilo je opet vruće ovog 11. jula, isto kao i pre 29 godina. Tada je više od 20.000 muškaraca pokušalo da pobegne iz obruča Srebrenice i da preko planina dođe do slobodne teritorije. Vrućina od preko 30 stepeni, žeđ, stalna paljba iz srpskih mitraljeza, kao i strašna briga za majku, oca, brata, prijatelje, a posebno žene i decu koji su ostali u bazi UN. Sve to su preživeli kasnije opisivali kao ’pakao na zemlji’. Da su se srpski vojnici još i zabavljali organizujući lov na nenaoružane begunce, potvrđuju ne samo očevici, već i snimci srpske vojske“, piše nemački list.

I zatim nastavlja: „Srpske vlasti su pre 29 godina pokušale da sakriju tragove otvarajući masovne grobnice, vadeći tela i ponovo ih zakopavajući na drugim mestima. Identitet mrtvih trebalo je da ostane nepoznat, čak je trebalo da budu predstavljeni kao srpske žrtve. Ali, analize DNK u Tuzli nakon rata osujetile su taj pokušaj. Potpuno negiranje više nije moguće“, piše Tagescajtung.

Autor članka zatim navodi da se „srpski političari, poput predsednika srpskog entiteta u BiH Milorada Dodika ili predsednika Srbije Aleksandra Vučića, kolebaju između negiranja i delimične istine. Suočen s dokazima, Dodik je u četvrtak izrazio navodno žaljenje za žrtvama zločina, ali je istovremeno ukazao na srpske žrtve. Njima je podignut spomenik u Kravici. Ne spominje se da su mnogi od tih mrtvih bili lokalni srpski vojnici koji su se borili u Hrvatskoj“, piše nemački novinar.

Marš mira u Dortmundu | Srebrenica se ne sme zaboraviti

„Srpsko rukovodstvo šokirano“ rezolucijom o Srebrenici

Tagescajtung navodi i da je „nacionalističko srpsko rukovodstvo bilo šokirano“, kada su Nemačka i Ruanda u maju ove godine podnele Generalnoj skupštini UN na usvajanje rezoluciju o uvođenju međunarodnog Dana sećanja na genocid u Srebrenici. „Dodik je oštro osudio usvajanje rezolucije rekavši da ’upravo u Srebrenici nije bilo genocida’. Uz to se radovao što države poput Kine, Rusije i Indije nisu podržale rezoluciju... Ali, Generalna skupština UN ostala je pri svom stavu i masakr u Srebrenici nazvala ’najmračnijim poglavljem’ rata u BiH i ’najvećim masakrom u Evropi nakon Holokausta’“, navodi list iz Berlina.

Zatim se dodaje sledeće: „Autokratski režim u Republici Srpskoj manipuliše lažima i propagandom. Za razliku od njih, srpski opozicionari su u četvrtak izašli na demonstracije tražeći da se prizna da je u Srebrenici počinjen genocid. Oni strahuju od daljeg jačanja osovine Vladimir Putin-Viktor Orban-Aleksandar Vučić“.

U članku se istovremeno ocenjuje i da sukob u BiH i dalje tinja, a kao primer se navodi „provokacija“ izazvana paradom kadeta iz Srbije u Prijedoru, u znak sećanja na žrtve nemačke ofanzive na planini Kozara tokom Drugog svetskog rata.

Jedna žena s rukom na tabutu: kovčegu sa kostima jedne od 14 žrtava koje su ukopane ovog 11. jula 2024.
Jedna žena s rukom na tabutu: kovčegu sa kostima jedne od 14 žrtava koje su ukopane ovog 11. jula 2024.Foto: Elvis Barukcic/AFP/Getty Images

Sporna komemoracija u Prijedoru

Isti list posebno se bavio tom temom, i o događajima na Kozari tokom Drugog svetskog rata piše ovako: „Godine 1942. nemačke, italijanske i krajnje desničarske hrvatske ustaške snage opkolile su oko 50.000 bosanskih civila. U herojskoj borbi, multietnički partizani pokušali su da spasu civile, uglavnom srpsko seosko stanovništvo, od deportacije u koncentracioni logor Jasenovac.“

Zatim se dodaje da „međutim, organizatori komemoracije (u Prijedoru) iz rukovodstva Republike Srpske, današnjeg srpskog entiteta u BiH, smatraju da su prvenstveno srpske trupe, a ne partizani, spasili civile. Oni čak poriču da su srpski nacionalisti, četnici, ratovali na strani Nemaca“, navodi nemački list.

„Srpski organizatori komemorativnog marša u Prijedoru takođe nisu uzeli u obzir da srpski entitet u BiH ne pripada Srbiji“, piše Tagescajtung. I iako je parada, prema rečima Zorana Gojića, portparola visokog predstavnika u BiH, bila najavljena, „to je ipak izazvalo uznemirenje kod stanovnika Sarajeva i Federacije BiH“.

„Član Predsedništva Željko Komšić kaže da srpska strana očigledno želi da stavi BiH pred svršen čin kako bi je destabilizovala. A pripadnici civilnog društva ukazuju da se istorijske laži, poput onih na Svesrpskom saboru u Prijedoru, sistematski šire i u vezi s genocidom u Srebrenici“, zaključuje berlinski list Tagescajtung.