1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Bolja saradnja na izbegličkom koridoru

Siniša Bogdanić, Zagreb5. novembar 2015.

Kakva je saradnja Hrvatske i Srbije u izbegličkoj krizi, šta znači izjava Merkel o uticaju izbegličke krize na Balkan i kako na sve to utiču predstojeći izbori – o tome za DW govori hrvatski ministar Ranko Ostojić.

https://p.dw.com/p/1H0V7
Kroatien Innenminister Ranko Ostojic Flüchtlingszentrum in Slavonski Brod
Foto: picture-alliance/Pixsell/I. Galovic

Dojče vele: Zimski prihvatni centar u Slavonskom brodu pušten je u rad. Kakva je sada situacija na terenu?

Ranko Ostojić: Kako bismo što humanije postupali s izbeglicama, sve je premešteno u zimski tranzitni centar koji ima kapacitet od 5.000 osoba, isto kao i u Opatovcu. Nova lokacija je bolja za zimske uslove i omogućava relativno brz tranzit. To su obaveze koje su u Briselu dogovorene na sastancima čelnika država koje se nalaze na zapadnobalkanskoj ruti. Hrvatska je jedna od prvih koja je to ispunila; imamo privremeno utočište u kojem ljudi mogu da se osveže i krenu dalje. Hot spotovi će biti napravljeni jedino u Grčkoj. Tamo će biti 50.000 mesta, a sve ostale zemlje bi trebalo da imaju privremena utočišta kroz koje će ljudi da prolaze. Niko ne može a bude posmatrač, na tome ćemo insistirati. Prema protokolu dogovorenom sa Srbijom, ljudi direktno iz Šida vozovima dolaze u Slavonski Brod, a onda, na osnovu najave, idu prema Dobovi u Sloveniji.

Šta se je dogodilo u odnosima sa Srbijom? Nakon oštre retorike na najvišim nivoima, odjednom dogovor i idilični odnosi?

Ne bih rekao da su idilični. Na početku smo insistirali na tome da ne može da se priča kako niko s izbeglicama nema ništa. Tražili smo aktivnost srpske policije s njihove strane, kontrolu koridora. Kada smo to postigli, zahvaljujući blokadama i ostalim akcijama, došli smo do toga da je jedini ulaz bio Bapska. Posebno se situacija popravila nakon dogovaranja protokola između dveju policija, pa je ulazak u Hrvatsku sada kontrolisan. Stalo nam je jedino do profesionalnog odnosa. Ta početna reakcija proistekla je iz nedovoljno iskrenog odnosa. Ne može niko da vam govori da u Srbiji nema izbeglica ili da ih nema u Đevđeliji, a tu noć u Tovarniku bude 7.000 ljudi.

Kancelarka Merkel kaže da bi zatvaranje granica moglo da dovede do rata na Balkanu. Da li je to stvarno toliko osetljivo područje?

Ne volim da komentarišem izjave političara, ali sama migrantska kriza dovela je do zaoštravanja međudržavnih odnosa; žica, vojska na granici Mađarske i Hrvatske, blokada prema Srbiji, srpski odgovor prema Hrvatskoj, pa slovenački odgovor. Naravno, svi gledaju kratkoročno. Šta ako krene ruta prema BiH? To može da donese dodatnu nestabilnost. Ovo je trusno područje. Ima veoma mnogo onih kojima više odgovara haos. Ne mora da dođe do rata, ali pokazalo se kako je i sama nestabilnost loša. To je onda neuspeh Evropske unije.

Građani Hrvatske u nedelju izlaze na parlamentarne izbore. Da li bi promena vlasti mogla drastično da utiče na zbrinjavanje izbeglica?

Naravno da može. Sve zavisi od toga da li će neko da naruči Orbana da mu pomogne. Ako se Orbanova kompanija proširi multinacionalno, lako je moguće da to bude motiv za izgradnju žice. Svi oni koji se zalažu za tako nešto neće sami ići na granice, već će poslati nečijeg sina. Pretpostavljam mog, a ne svog. Videli ste kako izgleda kada mađarska novinarka nogom udari izbeglicu, a šta bi se tek dogodilo da je neko od vojnika zapucao? Nisam siguran da bi tada nekome popularnost rasla. Nemojmo kratkoročno da posmatramo stvari, ali situacija je izjednačena, pa pričekajmo izbore.

Kompletan intervju sa hrvatskim ministrom unutrašnjih poslova Rankom Ostojićem možete pročitati na internet-stranici DW redakcije na hrvatskom, OVDE.