1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
PolitikaŠpanija

Španija: Masovni protesti protiv amnestije za separatiste

12. novembar 2023.

Španci su masovno izašli na ulice protiv planirane amnestije za katalonske separatiste i hoće nove izbore. Pritom su socijalsti dogovorima prikupili dovoljno glasova, pa se uskoro očekuje formiranje vlade u Madridu.

https://p.dw.com/p/4Yiy4
Protest gegen Amnestiegestz in Spanien
Foto: Jesús Hellín/EUROPA PRESS/dpa/picture alliance

Stotine hiljada Španaca demonstriralo je u nedelju u svim španskim provincijama protiv planirane amnestije za katalonske separatiste koju im je obećao privremeni premijer Pedro Sančez iz socijalističke PSOE u zamenu za podršku za njegov reizbor u parlamentu, koji se očekuje ove sedmice.

Učesnici protesta u Madridu nosili su transprente sa natpisima „Ne amnestiji, da ustavu" ili „Sančez izdajnik."

Najveća opoziciona stranka, konzervativna Narodna partija PP, koja je pozvala na proteste, saopštila je da je širom zemlje na ulice izašlo dva miliona ljudi. Samo u Madridu na ulice je izašlo milion ljudi. Zvaničnih procena za celu Španiju za sada nema.

Madrid, 12.11.2023.
Madrid, 12.11.2023.Foto: Nacho Doce/REUTERS

Većina u Španiji protiv amnestije

Poznato je da je otpor amnestiji u Španiji ogroman. U septembarskom istraživanju javnog mnjenja, oko 70 odsto ispitanih izjasnilo se protiv amnestije - 59 odsto njih su pristalice socijalista. Naime, glasači PSOE su ljuti jer je Sančez pred izbore 23. jula isključio ne samo novi referendum o otcepljenju Katalonije, već i amnestiju za separatiste.

Ludi već sedmicama masovno protestuju i na ulicama. Lider PP Alberto Nunjez Feiho rekao je da će se protesti nastaviti do novih izbora. Izabel Diaz Ajuso (PP), uticajna šefica vlade regiona Madrida, čak govori o „diktaturi na mala vrata".

Alberto Nunjez Feiho i Izabel Dias Ajuso 12.11.2023. u Madridu
Alberto Nunjez Feiho i Izabel Dias Ajuso 12.11.2023. u MadriduFoto: Susana Vera/REUTERS

Pozivu na proteste pridružili su se desničarski populistički Voks i mala liberalna stranka Siudadanos. Konzervativci generalno sa skepticizmom gledaju na ustupke separatistima, dok desničarski populistički Voks želi direktno da zabrani takve stranke.

Pored toga, najviši nadzorni organ španskog pravosuđa, Consejo General del Poder Judicial, izrazio je ozbiljnu zabrinutost u vezi sa amenstijom. Komesar EU za pravosuđe Didije Rejnders takođe zauzima ovu liniju i već je to saopštio vladi u Madridu.

Formiranje vlade narednih dana?

Vršilac dužnosti šefa španske vlade, Pedro Sančez, očigledno je nakupio neophodnu većinu u parlamentu za formiranje vlade. Očekuje se da se to uradi narednih dana, dakle u roku.

Pedro Sančez i Olaf šolc, u Malagi 10.11.2023. na marginama kongresa Socijaldemokratske partije Evrope (SPE)
Pedro Sančez i Olaf šolc, u Malagi 10.11.2023. na marginama kongresa Socijaldemokratske partije Evrope (SPE)Foto: Álex Zea/EUROPA PRESS/dpa/picture alliance

U petak (10. novembra) Baskijska nacionalistička partija objavila je da će podržati Sančeza.

Dan pre toga socijalsiti su postigli dogovor sa katalonskom separatističkom strankom Junts. U zamenu za glasove, PSOE je obećao amnestiju za oko 1.400 osuđenih separatista.  Početkom novembra, PSOE je već sklopio dogovor i sa katalonskom separatističkom partijom ERC.

Karles Puđdemon, u Briselu 09.11.2023.
Karles Puđdemon, u Briselu 09.11.2023.Foto: Europa Press/AP/dpa/picture alliance

Od planirane amnestije bi profitirao i bivši šef katalonske vlade Karles Puđdemon. Političar Juntsa je 2017. Kataloniju proglasio nezavisnom - nakon kontroverznog referenduma.

Potom je centralna vlada u Madrifu oduzela vlast katalonskoj regionalnoj vladi u Barseloni, naređeni su novi izbori, a za Puđdemonom je izdata poternica. Sančez se u ono vreme zakleo da će Puđdemona kad-tad privesti pravdi.

Puđdemon, koji živi u egzilu u Belgiji, izjavio je sada da će razgovarati sa socijalistima o novom referendumu o nezavisnosti Katalonije.

Nejasna većina

Izbori 23. jula doveli su do nejasne većine u španskom parlamentu. Konzervativna PP postala je najjača snaga, pa je kralj Felipe VI mandat za fromiran vlade dao njenom lideru Fijehu. Međutim, on nije uspeo.

Potom je početkom oktobra tu dužnost dobio Sančez, koji je odmah posle izbora u julu, formirao manjinsku koaliciju sa levičarskim Sumarom.

Posmatrači strahuju da se Španija suočava sa novom fazom političke nestabilnosti. Ako Sančez ne postigne većinu u parlamentu do 27. novembra, Španija bi automatski morala da održi nove izbore sredinom januara.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.