Tinejdžerski teroristi Islamske države

Smatra se da je austrijski tinejdžer koji je ubijen prošlog tjedna, nakon što je ispalio hitac iz starinske puške na njemačku policiju u Münchenu, bio pod utjecajem islamističkog ekstremizma. Ali osamnaestogodišnji Emrah I., koji je došao iz malog grada u regiji Salzburga, jedva da je posjećivao svoju lokalnu džamiju. Niti je pustio bradu niti se oblačio kao radikalni islamist.

Jedina stvar koja je mogla predvidjeti njegovo ponašanje u Münchenu dogodila se početkom 2023. godine. Tada je austrijska policija, istražujući pritužbe na tučnjavu u njegovoj školi, pronašla video snimke iz kompjutorske igrice na njegovom telefonu. U njima je ukrašavao scene zastavom Al Kaide. Ali ništa drugo nisu našli.

Policija sada vjeruje da je u posljednjih nekoliko mjeseci tinejdžer radikaliziran na internetu.

Raste broj tinejdžera terorista

On nije sam. Između ožujka 2023. i ožujka 2024., istraživači Vašingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku izbrojali su 470 relevantnih pravnih slučajeva u vezi s ekstremističkom skupinom „Islamska država" ili IS. Tinejdžeri ili maloljetnici su bili uključeni u najmanje 30 od njih. Po navodima Instituta „ovaj broj može biti znatno veći s obzirom na to da mnoge nacije ne objavljuju podatke o starosti za uhićene".

Druga studija, koju je vodio Peter Neumann, profesor sigurnosnih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu, analizirala je 27 nedavnih slučajeva vezanih za Islamsku državu i otkrila da su u dvije trećine slučajeva uhićene osobe u Europi bili tinejdžeri.

Tijekom proteklog tjedna četrnaestogodišnjak je uhićen u Urugvaju nakon što se na mreži izjasnio kao terorist "vuk samotnjak", a jedanaestogodišnji dječak je uhićen u Švicarskoj prošlog petka zbog širenja ekstremističkih poruka na društvenim mrežama.

Smišljeno vrbovanje zapadnih tinejdžera?

Iako je vojno poražena do 2017., skupina Islamska država i dalje postoji. Njezine aktivnosti se sve brutalnije rasplamsavaju u afričkim zemljama. A poznat je i ogranak sa sjedištem u Afganistanu pod imenom Islamska država provincije Horasan, koji se prema promatračima sve više fokusira na vanjsku komunikaciju.

Od siječnja ove godine, afganistanski ogranak ohrabruje svoje sljedbenike da izvrše napade „vuka samotnjaka" u Europi, koristeći prednosti velikih događaja poput Olimpijskih igara, koncerata i nogometnih utakmica.

Ali stručnjaci ne misle da su te poruke posebno namijenjene europskim tinejdžerima. Povećanje broja tinejdžera napadača, po mišljenju stručnjaka, ima više veze s načinom na koji društveni mediji i platforme za razmjenu poruka omogućavaju tinejdžerima pristup sadržajima Islamske države.

Napade tinejdžera obično „inspirira" Islamska država, ti napadi nisu poput drugih  direktno naređeni iz Afganistana. Situacija se jako razlikuje od one iz 2014., kada je Islamska država zauzela velike dijelove Iraka i Sirije. Tada su potencijalni regruti često bili u direktnom kontaktu s rukovodiocem na Bliskom istoku koji ih je ohrabrivao da napuste domove i dođu u „kalifat“.

Lucas Webber, istraživač u njujorškom sigurnosnom istraživačkom centru The Soufan Center kaže da je djelovanje sada mnogo decentralnije i da postoji održivi, organski aparat zajednice.

Pieter Van Ostaeien, analitičar koji istražuje Islamsku državu više od jednog desetljeća kaže: „I dalje imate središnju medijsku službu i središnje zapovjedništvo, koje je upravljalo, na primjer, napadima u Rusiji. Ali mislim trenutno da postoji mnogo raznovrsnija mreža koja regrutira ove mlade ljude.

„To je više difuzna mreža u kojoj imate djecu u svojim online-krugovima, u ovim zajednicama, koja žele biti utjecajna“, potvrđuje Moustafa Ayad, izvršni direktor za Afriku, Bliski istok i Aziju u londonskom Institutu za strateški dijalog, koji istražuje ekstremizam svih vrsta. „Ideologija i dalje igra ulogu – to ne možete zanemariti – ali stvaranje memova i prezentacija na Tiktoku Islamske države kraćim video snimkama, na lokalnim jezicima, približava svoje ideje mladim ljudima."

Video snimke imaju i prepoznatljivu mračnu estetiku, napominje Ayad, za koju kaže da "u nedostatku boljeg izraza, ima novi aspekt 'džihadistički cool'".

Brža radikalizacija?

Postoji mnogo primjera takvih mreža, objašnjava Ayad. U slučaju planiranog napada na koncerte Taylor Swift u Beču, austrijska policija je pregledala digitalne konekcije osumnjičenog devetnaestogodišnjeg Austrijanca. Njemačka policija je potom u Brandenburgu privela petnaestogodišnjaka, za kojeg se sumnjalo da je bodrio Austrijanca.

Slična situacija je izašla na vidjelo nakon što je u travnju nožem izboden jedan australski biskup. Nakon pregleda povezanosti na društvenim mrežama šesnaestogodišnjeg počinitelja, optuženo je još šest tinejdžera. Svi su bili u kontaktu, preko aplikacije za razmjenu poruka Signal, u grupi za ćaskanje koju su pokrenuli pod nazivom „Planovi".

Mreže su difuzne i organske, nitko ne zna koliko su zaista velike, a platforme ne čine dovoljno da uklone ekstremistički sadržaj, napominje Ayad. Postoji i drugi problem. Po riječima šefova francuske i švicarske državne sigurnosne službe, proces radikalizacije je sve brži. „Ne mogu govoriti o brzini [radikalizacije], ali mogu govoriti o količini sadržaja i broju pojedinaca koji komuniciraju na više platformi“, objašnjava Ayad.

Zašto tinejdžeri nasjedaju na ovo?

Osnovna poruka koju je teroristička grupa Islamska država uvijek forsirala ostaje ista. Kaže da svijet progoni muslimane, ali ako se pojedinac kojem se obraćaju pridruži, zajedno će biti jači. Otuđenim ili marginaliziranim tinejdžerima koji traže nešto čemu bi pripadali, ili skup pravila u kompliciranom svijetu, ovakva poruka može biti privlačna, kažu psiholozi.

Postoje i politički čimbenici koji igraju ulogu. Islamska država koristi sukob u Gazi kao dokaz da „ostatak svijeta mrzi muslimane" i da se njihove pristaše trebaju osvetiti, kažu stručnjaci.

„Broj civilnih žrtava [iz Gaze] snimljen kamerom, lako dostupan svima, naglašavajući smrt i razaranje, također će utjecati na djecu", objašnjava Ayad. „Znamo da takva vrsta nasilnog sadržaja tjera djecu da se povuku ili postanu agresivnija.

Uspon krajnje desnice u Njemačkoj, kao i trenutna rasprava oko imigracije i islamofobije u zemlji, također će vjerojatno utjecati na marginalizirane tinejdžere iz tih zajednica. Ekstremnija desnica izaziva više džihadističkog ponašanja. To je tako jednostavno", rekao je Van Ostaeien za DW. „Obje ove grupe jačaju jedna drugu".

Dakle, koliko nas trebaju zabrinjavati takvi tinejdžeri koje neki tabloidi već nazivaju „Tiktok teroristima"? „Sljedbenici Islamske države prave veliku pompu i prijete", kaže Ayad. „Ali ne mislim da smo na istoj razini kao 2015. i 2016. Kada je riječ o ovoj djeci, njihove urote obično nisu stvarno promišljene. Ali mogle bi imati ogromne implikacije, ako zaista uspiju. Potreban je samo jedan uspješan napad."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.