1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
TerorizamEuropa

Europa i Njemačka na meti "Islamske države"

Christoph Hasselbach
30. kolovoza 2024

Napad u Solingenu je samo najnoviji primjer novog vala nasilja povezanog s terorističkom skupinom IS. Stručnjaci smatraju da je rat na Bliskom istoku najvažniji pokretač tog nasilja.

https://p.dw.com/p/4k3VC
Sirijac kojeg se sumnjiči za trostruko ubojstvo u Solingenu, policajci ga vode na saslušanje
Sirijac kojeg se sumnjiči za trostruko ubojstvo u Solingenu Foto: Heiko Becker/REUTERS

Nakon napada nožem u Solingenu, odgovornost za zločin preuzela je teroristička organizacija „Islamska država“ (IS). Napadač je djelovao iz „osvete za muslimane u Palestini i drugdje", a napad je bio usmjeren ka „skupini kršćana“, prenio je Amaq, agencija IS-a za distribuciju vijesti.

„Ekstremisti koriste trenutni sukob na Bliskom istoku za mobilizaciju", napominje Thomas Mücke za DW. On radi u Mreži za prevenciju nasilja (VPN), organizaciji za prevenciju ekstremizma i deradikalizaciju nasilnih kriminalaca.

Od 7. listopada 2023. godine se broj napada i pokušaja napada u zapadnoj Europi „učetverostručio", kaže Mücke. Tada je Izrael pokrenuo kontranapad u Pojasu Gaze nakon terorističkog napada Hamasa, u kojem je, prema navodima zdravstvenih vlasti pod kontrolom Hamasa, do danas tamo ubijeno oko 40.000 ljudi. Taj podatak se ne može neovisno verificirati.

Cvijeće za žrtve napada u Solingenu
Cvijeće za žrtve napada u Solingenu Foto: Thomas Banneyer/dpa/picture alliance

Mobilizacija kroz rat na Bliskom istoku

Napad u Solingenu je samo jedan u nizu islamističkih napada i pokušaja napada širom Europe u roku od nekoliko tjedana, čak i ako nije uvijek jasno da li iza svakog od njih doista stoji IS.

Istog dana kada se dogodio i napad u Solingenu, dva automobila su eksplodirala ispred sinagoge u mjestu La Grande-Motte u južnoj Francuskoj. Neposredno uoči dva planirana koncerta američke pjevačice Taylor Swift u Beču početkom kolovoza, austrijske vlasti su uhapsile dvojicu osumnjičenih simpatizera IS-a. Prema navodima austrijskih državnih sigurnosnih organa, 19-godišnji glavni osumnjičenik, Austrijanac sjevernomakedonskih korijena, rekao je nakon uhićenja da je želio "ubiti i sebe i veliku masu ljudi". Koncerti u Beču su bili otkazani.

Krajem svibnja, jedan Afganistanac je smrtno ranio policajca i teško povrijedio još pet osoba u Mannheimu, na jugu Njemačke. Cilj napada je bio primarno jedan vodeći član antiislamskog pokreta Pax Europa. U ovom slučaju nisu bile poznate direktne veze s „Islamskom državom“, ali su istražitelji klasificirali i taj zločin kao „vjerski motiviran“.

Njemačke i francuske vlasti su strahovale od mogućeg nasilja IS-a na Europskom nogometnom prvenstvu u Njemačkoj i Olimpijskim igrama u Parizu ovog ljeta. Oba velika događaja protekla su mirno, ali možda samo zahvaljujući pojačanim mjerama sigurnosti u gradovima i većoj kontroli na granicama.

Od 7. listopada 2023. u zapadnoj Europi je službeno registrirano sedam napada i 21 pokušaj ili planirani napad. Val nasilja ne može biti iznenađenje, kaže Mücke: „IS je definirao zapadnu Europu kao metu napada, naravno s namjerom da širi teror i strah i podijeli društvo kako bi mogli regrutirati još više ljudi za svoje ciljeve."

Međutim, najgori nedavni napad za koji je IS preuzeo odgovornost nije se dogodio u zapadnoj Europi, već u Moskvi u ožujku 2024. godine, kada je više od 140 ljudi ubijeno u terorističkom napadu na jednu koncertnu dvoranu. "Vojnici Islamske države napali su veliki skup kršćana" i "ubili i ranili ih na stotine", javio je tada je Amaq.

Poziv na ubijanje „nevjernika"

Cvijeće za žrtve terorističkog napada u Moskvi u proljeće ove godine
Cvijeće za žrtve terorističkog napada u Moskvi u proljeće ove godine Foto: Sefa Karacan/Anadolu/picture alliance

Teroristička milicija postala je poznata širom svijeta prije deset godina kada je njezin tadašnji šef Abu Bakr al-Bagdadi proglasio uspostavljanje „kalifata" na Bliskom i Srednjem istoku. U tom muslimanskom obliku uređenja i vlasti, i svjetovno i duhovno vodstvo leži u rukama kalifa. U godini nakon toga IS je dostigao vrhunac svoje moći i kontrolirao je velike dijelove Sirije i Iraka. Video-snimke brutalnih ubojstava i posebno odsijecanja glava objavljivani su na globalno dostupnim mrežama na internetu.

Ali, IS je ciljao i na Europu i cijeli Zapad – na „nevjernike“, kako ih se naziva prema tumačenju Kurana od strane IS-a. „IS često poziva da se takvi napadi izvode, poziva se putem internetske propagande", kaže Mücke, „a postoje i precizni opisi kako se napadi mogu izvesti, na primjer korištenjem automobila za ubijanje „nevjernika"”, dodaje.

Posebno brutalno je bilo nekoliko napada u Parizu krajem 2015. s ukupno 130 mrtvih, kao i napad kamionom koji je jedan simpatizer IS-a izveo na božićnom sajmu u Berlinu koncem 2016., koji je koštao života dvanaest ljudi. Bio je to najteži islamistički napad u Njemačkoj do sada.

Od 2019. IS slovi kao vojno poražen na Bliskom istoku. Projekt „Islamske države“ je najkasnije tog trenutka propao. Napadi IS-a u Europi također su neko vrijeme bivali sve rjeđi. Ali izgleda da se džihadizam vratio s novim valom nasilja i napada.

Počinitelji su postali mlađi, kaže Mücke, dvije trećine uhićenih u zapadnoj Europi koje se tereti za napade su tinejdžeri. A metode obraćanja IS-a prilagođavane su njihovom uzrastu. „Internet igra ogromnu ulogu u radikalizaciji, mobilizaciji, a i u regrutiranju.”

Tračak nade

Thomas Mücke
Thomas MückeFoto: Violence Prevention Network/FotoPloetz

Stručnjak Mücke kaže da ne može reći da ima mnogo nade za poboljšanje situacije. Eskalacija bliskoistočnog sukoba nakon 7. listopada 2023. „nastavit će utjecati na terorističku dinamiku u idućih nekoliko godina”, kaže za DW.

Zone zabrane nošenja noževa, poput onih koje njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser želi etablirati u Saveznoj Republici, od male su koristi, tvrde brojni stručnjaci: netko tko želi ubijati ljude nožem vjerojatno neće baš biti impresioniran zabranom, tvrde oni.

Ipak, Thomas Mücke iz Mreže za prevenciju nasilja gaji tračak nade: „Pozivi na telefonske linije za savjete su učestali od 7. listopada. Tako možemo pokušati prekinuti procese radikalizacije, proces koji u pravilu počinju relativno rano."

Kao priliku vidi i to što su nasilnici sve mlađi. „Prije svega, nadam se da ljudi koji se radikaliziraju mijenjaju svoju prirodu i da to primjećuju oni oko njih“, kaže on. „I važno je da se te promjene što prije komuniciraju i da se traži pomoć i podrška, jer svaka ekstremistička scena nastoji regrutirati posebno mladu generaciju. I tu još uvijek imamo najbolje šanse za suzbijanje ekstremizma i terorizma."

Ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku.