Sedam želja iz znanosti za 2025. godinu

 Analiza krvi za utvrđivanje Alzheimerove bolesti, presađivanje svinjskih bubrega ljudima ili visokoefikasni lijekovi protiv HIV-a – 2024. donijela je senzacionalna otkrića iz različitih grana znanosti. Neka od njih imaju potencijal za rješavanje najvažnijih izazova današnjice: bolesti, glad, energetsku tranziciju, dezinformacije i klimatske promjene.

Prva želja: umjetna inteligencija u službi čovečanstva

Umjetna inteligencija (UI) će 2025. zaista prožeti naš svakodnevni život i radno okruženje. To daleko nadilazi chatbotove koji se koriste u kontaktu s korisnicima, osobne asistente na bazi umjetne inteligencije ili autonomna vozila. Tek počinjemo shvaćati koje mogućnosti i rizici leže u ovoj tehnološkoj revoluciji.

 Umjetna inteligencija će obavljati mnoge zadatke brže i efikasnije od ljudi, što će učiniti mnoga radna mjesta suvišnima.

S druge strane, ona može koristiti ljudima u medicini, jer bolesti poput raka ili Alzheimera mogu biti ranije prepoznate i liječene. Algoritmi umjetne ineteligencije lako prepoznaju sumnjive obrasce koji bi možda promaknuli liječnicima na snimkama rendgenom, ultrazvukom ili magnetnom rezonancom.

Zato bi bilo poželjno postići ravnotežu između korisnih inovacija i potrebne regulative. Trebamo koristiti umjetnu inteligenciju kao alat za dobrobit čovječanstva – pojednostavljeno rečeno, poput vatre koja nam služi za kuhanje ili grijanje, ali kojom možemo i zapaliti kuću.

Druga želja: dekarbonizacija i inovacije u skladištenju energije

Kako bi se usporile klimatske promjene, neophodno je intenzivirati korištenje obnovljivih izvora energije. Solarna i vjetroenergija će 2025. postati još efikasnije i pristupačnije.

 Posebni pomaci se očekuju u skladištenju viška energije, što će omogućiti stabilnu opskrbu bez obzira na vremenske uvjete. Velika skladišta energije mogu uključivati kemijske ili fizičke metode skladištenja.

 U automobilskoj industriji 2025. bi mogle biti predstavljene prve baterije sa čvrstim elektrolitima, koje su snažnije, brže se pune, lakše su i dugotrajnije od današnjih litij-ionskih baterija. Također su poželjni alternativni tipovi baterija koji ne ovise o skupim i rijetkim elementima poput litija i kobalta.

Cink, magnezij ili aluminij-ionske baterije, kao i cink-kisik baterije još uvijek nisu tako moćne kao one s litijem, ali koriste resurse koji su široko dostupni. A neke natrij-sumporne ili redoks baterije se već uspješno koriste.

Treća želja: razumijevanje komunikacije životinja uz pomoć umjetne inteligencije

Jezici, koliko god bili lijepi i raznovrsni, uglavnom se sastoje od pravilnih obrazaca. Umjetna inteligencija, majstor u prepoznavanju i reprodukciji obrazaca, mogla bi omogućiti ostvarenje drevnog ljudskog sna: razumijevanje kitovih pjesama, ptičjeg cvrkuta ili glasanja majmuna. Sljedeći korak bio bi – komunikacija sa životinjama.

 To bi iz temelja promijenilo našu percepciju čovjeka kao „krune svega što postoji“, slično kao što nas je astronomija naučila da Zemlja nije centar svemira. No moramo biti spremni na mogućnost da nam se poruke životinja možda neće svidjeti.

Četvrta želja: borba protiv lažnih informacija

Deepfake-sadržaji i dezinformacije predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu, jer negativno utječu na javno mišljenje i političke procese.

Zbog zloupotrebe umjetne inteligencije broj lažnih informacija značajno raste, a postaje sve teže razlikovati stvarne, autentične sadržaje od manipuliranih.

 Poželjno je razviti sustave umjetne inteligencije koji bi u realnom vremenu prepoznavali i uklanjali dezinformacije i deepfake informacije. Iako će to uvijek biti igra „mačke i miša“, vrijedno je truda zbog društvene sigurnosti.

Peta želja: cjepivo protiv raka

Iako se ne možemo direktno cijepiti protiv raka, moguće je cijepiti se protiv infekcija koje izazivaju određene vrste raka. Trenutno postoje dva efikasna cjepiva: protiv HPV-a (humani papiloma virus), koji izaziva rak grlića materice, i protiv hepatitisa B, koji može izazvati rak jetre.

Pandemija koronavirusa donijela je ogromne pomake u mRNA tehnologiji, koja je omogućila razvoj cjepiva protiv SARS-CoV-2 u rekordnom roku.

Ta tehnologija sada otvara nova poglavlja i u istraživanju raka.

 Poželjno bi bilo da se u bliskoj budućnosti razviju cjepiva i protiv raka kože (melanoma), raka pluća, dojke i pankreasa.

Šesta želja: korisna genetska manipulacija uz CRISPR-tehnologiju

„Genetska manipulacija“ ne znači nužno neprirodne biljke ili „dizajnirane bebe“. Poželjno bi bilo promijeniti svijest o ovoj temi.

Budući da klimatske promjene imaju drastične posljedice, a broj stanovnika raste, potrebne su nove biljke otporne na nepovoljne vremenske uvijete i štetočine.

 Poljoprivreda će profitirati od revolucionarne CRISPR-tehnologije, koja može osigurati opskrbu hranom čak i na područjima najteže pogođenim klimatskim promjenama.

 U medicini će zahvaljujući genetskoj terapiji uskoro biti izliječene bolesti poput anemije srpastih stanica i cistične fibroze. Također, razvijaju se precizne genske terapije za kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, rak, HIV i malariju.

Sedma želja: medicina za sve

Sramotno je što danas ljudi i dalje gladuju ili umiru od gladi. Također je sramotno što postoje vrlo učinkoviti lijekovi koje si mnogi ne mogu priuštiti. To je stari problem u siromašnijim državama.

AIDS, tuberkuloza i hepatitis C mogli bi se uspješno liječiti i u zemljama globalnog juga, ali patenti čiji su rezultat visoke cijene, sprječavaju njihovu široku primjenu.

 Naravno, medicinska istraživanja i razvoj moraju biti isplativi za institute i farmaceutske tvrtke. Međutim, za pravednu distribuciju lijekova na globalnoj razini poželjno je odvojiti troškove razvoja od prodajne cijene i istražiti nove pristupe u istraživanjima.