1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
ZdravljeGlobalno

Uloga gena u Alzheimerovoj demenciji

ARD
27. srpnja 2024

Alzheimer je u rijetkim slučajevima genetski uvjetovan i nasljedan. Odgovarajući geni su poznati. Jedna nova studija sada uvodi u igru novi gen.

https://p.dw.com/p/4ieYA
Pronađen novi gen koji uzrokuje Alzheimera?
Pronađen novi gen koji uzrokuje Alzheimera?Foto: DAVID HERRAEZ CALZADA/Zoonar/picture alliance

Alzheimerova bolest je najčešća bolest demencije, ona pogađa ljude širom svijeta i predstavlja velike izazove za oboljele i njihove obitelji. U 99 posto slučajeva to se događa sporadično. Ali u jednom postotku Alzheimerova bolest je unaprijed genetski određena. Neki se geni izravno nasljeđuju i tada neizbježno dovode do demencije. Neki drugi geni ne uzrokuju bolest, ali povećavaju rizik od obolijevanja.

Varijanta gena APOE4 posebno je poznata po tome. Prema studiji nedavno objavljenoj u časopisu Nature Medicine, APOE4, kada se nasljeđuje i od oca i od majke, predstavlja tako visok rizik da bi se trebao klasificirati kao još jedan nasljedni oblik Alzheimerove demencije. Ali ovo je još uvijek sporno među stručnjacima.

Rizični geni su široko rasprostranjeni

Brojni su geni koji povećavaju rizik od ove bolesti. Oni su usidreni u genetskom materijalu i prenose se u obiteljima s generacije na generaciju. "Rizični geni su nešto sasvim normalno i utječu na rizik od mnogih bolesti, poput srčanog udara ili drugih kardiovaskularnih bolesti ili depresije. A gen APOE je faktor rizika za Alzheimerovu bolest, to znamo više od 30 godina", kaže Lars Bertram. On je genetski analitičar na Sveučilištu u Lübecku i, između ostalog, istražuje APOE.

Alzheimerova kaskada
Alzheimerova kaskada

Geni čine kod za izgradnju bjelančevina, koje zatim obavljaju funkcije u organizmu potrebne za život. APOE prenosi krvne lipide iz jetre u različite stanice u tijelu, uključujući i nervne stanice u mozgu. I tu utječe na razvoj Alzheimerove demencije.

Mala mutacija - velika promjena

Gen APOE dolazi u različitim varijantama: APOE2, APOE3 i APOE4. Oni imaju vrlo različite učinke na rizik od Alzheimerove bolesti. Za APOE2 se čak kaže da ima zaštitnu funkciju. Dok APOE3 predstavlja umjereni rizik, APOE4 se smatra genom visokog rizika.

Geni se sastoje od niza od četiri građevna bloka raspoređena u parove, koji se nazivaju nukleotidi. Svi geni zajedno čine genom, ukupnost gena koji oblikuju svako živo biće. Ovdje je dovoljna mala promjena u jednoj poziciji, točkasta mutacija, da se bezopasna varijanta gena pretvori u rizičnu.

Kada je riječ o Alzheimeru, ovdje se određeni proteini - amiloidi - talože između nervnih stanica u mozgu. S vremenom se nakupljaju i stvaraju nakupine koje imaju toksični učinak. To pak dovodi do procesa razgradnje u nervnim stanicama. Ostali proteini, tau proteini, koji zapravo tvore unutarnju strukturu stanice, ovdje se skupljaju. Stanice gube svoj oblik i funkciju - i umiru.

Uzroci Alzheimerove bolesti još uvijek nisu detaljno razjašnjeni. Ali amiloid i tau proteini igraju značajnu ulogu. A kako oni mijenjaju mozak na razini nervnih stanica uvelike je određeno genom APOE4. “APOE4 pridonosi činjenici da se formira previše tog taloženog proteina ili da ga se manje uklanja”, kaže analitičar genoma Bertram. "To znači da se protein koji uzrokuje Alzheimerovu bolest nakuplja i time uništava nervne stanice."

Pravo na neznanje

Kao i kod mnogih drugih nasljednih bolesti, genetskim testiranjem moguće je otkriti genetsku predispoziciju za Alzheimerovu bolest. Ali pri tome liječnički pregledi podliježu strogim propisima.

Saskia Kleier je stručnjakinja za humanu genetiku. Ona savjetuje osobe koje se žele podvrći genetskom testiranju. Savjetovanje prije pregleda je obavezno. "Na primjer, ako sada imam 40 godina, da li bih željala znati da bih mogla početi razvijati Alzheimerovu bolest kada budem imala 65 ili 70 godina?" kaže Kleier. "Želim li se suočiti s takvim saznanjem? Imam pravo ne znati. Postoji li zapravo takvo saznanje koje će me opterećivati ​​do kraja života i zapravo je samo teret?"

Kada mozak više ne funkcionira kako treba: Alzheimer i općenoto demencija su sve raširenije bolasti
Kada mozak više ne funkcionira kako treba: Alzheimer i općenoto demencija su sve raširenije bolastiFoto: Jens Wolf/dpa/picture-alliance

I još jedno važno pitanje koje se mora razjasniti prije genetskog testiranja su određene police osiguranja. Kod visokog životnog osiguranja i profesionalne invalidnosti osiguravatelji smiju tražiti takav rezultat. "Ako se želi smklopiti takvo osiguranje, onda bi se to trebalo dogoditi prije takvog testa", savjetuje Kleier.

Stari prijatelj u novom ruhu

Nova studija Alzheimerove bolesti o rizičnom genu APOE4 izazvala je uzbuđenje. Ne samo zato što se pojavilo u visoko rangiranom časopisu Nature Medicine. Ona se dotiče zdravstvenog problema koji zabrinjava mnoge ljude: brige da će u starosti postati dementni. Dodatni gen koji uzrokuje Alzheimerovu bolest zvuči kao povećan rizik. Ali stručnjak za genetiku Bertram savjetuje ljude da ostanu smireni.

Prijedlog autora studije da se Alzheimerova demencija preklasificira i da se gen APOE4 uključi na popis gena koji uzrokuju Alzheimerovu bolest je stara stvar upakirana u novo ruho, kaže ovaj stručnjak. Isti prijedlog je, kaže on, postojao prije 15 godina i nije naišao na prihvaćanje u znanstvenoj zajednici, jer podaci nisu bili dovoljno uvjerljivi. Ni sada nije drugačije, kaže Bertram.

"Ne razviju svi ljudi koji su naslijedili ovaj gen od oca i majke automatski Alzheimerovu bolest. Ima puno ljudi s ovim genetskim oblikom koji ostaju bez Alzheimera do kraja života", poručuje Bertram.

Danska - prvo naselje za dementne