Predsjednik Brazila kao posrednik u ukrajinskom ratu?

Njemačka očekivanja od brazilskog predsjednika Luiza Inácia Lula da Silve uoči posjete kancelara Olafa Scholza su bila velika: razbijanje blokade u procesu donošenja trgovinskog sporazuma s EU-om, pokretanje novog partnerstva, spašavanje Amazonske prašume. Nakon posjete se na njemačkoj strani osjeća razočaranje i širi se spoznaja da su neka očekivanja od novog brazilskog predsjednika možda bila samo puste želje.

To posebno važi kada je u pitanju rat u Ukrajini. Lula je jasno odbacio želju Njemačke da Brazil isporuči tenkovsku municiju Ukrajini: „Brazil nema interesa isporučivati municiju za ukrajinsko-ruski rat. Brazil je zemlja mira. (…) i ne želi sudjelovati u tom ratu, čak ni indirektno."

Brazilska težnja za autonomijom

To je doduše bilo predvidivo, jer to je poznata linija kako Lule, tako i brazilske vanjske politike. Brazil osim toga nije Rusiji uveo sankcije. Ana Garcia, profesorica međunarodnih odnosa i direktorica Centra za politiku BRIKS-a, kaže:

„Brazil je zemlja koja se u svojoj vanjskoj politici uvijek oslanjala na ekonomski razvoj i autonomiju od velikih sila. To ima veze s njenom poviješću, ali i s ulogom regionalnog lidera, posebno za zemlje u razvoju. Brazil prvenstveno slijedi pragmatičan pristup i nikada nije striktno slijedio liniju nekog bloka ili centra moći. I to nije ništa novo."

Čak i u vrijeme svojih prvih mandata početkom 2000-ih, Lula je slijedio multipolarnu strategiju i uvijek se zalagao za održavanje dobrih odnosa sa svim globalnim igračima: od latinoameričkog UNASUR-a, preko BRIKS-a, pa sve do grupe G20 - bilo da se radi o demokracijama, ili o diktaturama.

Lulin stav prema Ukrajini

Lulin stav o ukrajinskom ratu izazvao je negativne reakcije na Zapadu i prije nego je izabran za predsjednika. U intervjuu za američki „Time", Lula je rekao da sukrivnju za rat uz Rusiju također imaju i ukrajinski predsjednik Vladimira Zelenski i NATO.

Kasnije je doduše ublažio tu izjavu, a sada je sa Scholzom izdao zajedničko priopćenje za medije, u kojem se osuđuje napad Rusije. Lula tu kaže: „Danas mi je jasnije šta je razlog za rat. Mislim da je Rusija napravila klasičnu grešku time što je izvršila invaziju na teritorij druge zemlje. Dakle, to je pogrešno. Ali, uvijek pomislim: za svađu je potrebno dvoje."

Sebe vidi kao graditelja mostova

Lula smatra da nedostaje napora da se rješenje pronađe putem pregovora. On je to jasno rekao i tijekom posjete njemačkog kancelara. Čak je sebe uveo u igru kao potencijalnog graditelja mostova mira.

S brazilske točke gledišta, to nije tako neobično, kao što se možda čini na prvi pogled: Lula je više puta dovodio sukobljene strane za stol, u Latinskoj Americi, ali i na Bliskom istoku.

On će istražiti mogućnosti za to – narednih mjeseci, tijekom predstojećih putovanja u Washington i Peking. Prema Lulinim rečima, i Kina bi se sada trebala uključiti i pomoći.

Ana Garcia smatra da „to nije naivna ideja. Lula se tako pozicionirao i u drugim međunarodnim sporovima, a trenutno se razgovori odvijaju se pod vrlo rigidnim uvjetima. Možda je malo previše očekivati da će Kina biti relevantan igrač, jer Peking već ima svojih problema, a postoje mnoge tenzije između Zapada i Kine. Mogući partneri bi prije mogli biti Turska, Indija i Južnoafrička Republika."

Ipak, pitanje je koliko je takav potez trenutno uopće realan? A pitanje je ne precjenjuje li 77-godišnji Lula možda svoje mogućnosti?

Želi ulogu na svjetskoj sceni

Za sada ta tema nije naišla neki veći odjek u brazilskim medijima. Lula ionako ima drugih problema: mora biti rasvijetljen napad Bolsonarovih pristalica na sjedište vlade i mora se pronaći način za prevladavanje dubokog ideološkog rascjepa u zemlji. A i u čitavoj regiji je nemirno, posebno u susjednom Peruu, koji se nalazi u dubokoj političkoj krizi. I tamo bi bio dobrodošao jedan „graditelj mostova".

Jedno je sigurno: Lula je jasno stavio do znanja da želi važniju ulogu i u regiji, i na svjetskoj sceni. Činjenica da je bilo neslaganja po pitanju Ukrajine ne znači da Brazil nije partner Njemačkoj.

ah/dr (ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu