Norveška proglasila dijelove Ukrajine sigurnima

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. norveške vlasti odlučile su ukrajinskim izbjeglicama odobriti „kolektivnu zaštitu“: to znači da im je azil bio automatski dodijeljen - bez pojedinačnog razmatranja zahtjeva.

No „kolektivna zaštita" više ne vrijedi za ukrajinske državljane iz zapadnih dijelova zemlje.

Kako je krajem rujna priopćila vlada u Oslu, ta zaštita više se ne primjenjuje na podnositelje zahtjeva za azil koji su imali stalno prebivalište u dijelu Ukrajine koji imigracijske vlasti sada smatraju sigurnim. Ta područja na zapadu Ukrajine su Lavov, Volin, Zakarpattja, Ivano-Frankivsk, Ternopil i Rivne.

Oko 10 posto ukrajinskih izbjeglica iz zapadnih dijelova zemlje

Oko 10 posto Ukrajinaca koji su 2024. došli u Norvešku dolazi iz ovih šest područja.

„Ukrajina je velika zemlja. U dijelovima zemlje borbe su vrlo brutalne, ali drugi dijelovi su znatno manje pogođeni ratom. Ljudi koji dolaze iz sigurnih područja tretirat će se na isti način kao tražitelji azila iz drugih zemalja“, rekla je norveška ministrica pravosuđa Emilie Enger Mehl.

O potrebi zaštite ljudi iz ovih područja sada će se odlučivati od slučaja do slučaja – što znači da njihovi zahtjevi za azil mogu biti odbijeni.

„Izmjene se odnose na Ukrajince koji od sada dolaze u Norvešku. Važno je naglasiti da se izmjene ne odnose na Ukrajince koji su već dobili zaštitu u Norveškoj, niti na članove njihove uže obitelji. Također se ne odnose na pacijente iz Ukrajine ili njihove članove obitelji koji su došli s njima", rekla je norveška ministrica rada i socijale Tonje Brenna.

Općine se žale zbog preopterećenosti

Norveška, s nešto manje od 5,5 milijuna stanovnika, do sada je primila 85.000 ljudi iz Ukrajine.

„Doseljavanje u Norvešku mora biti kontrolirano i održivo te ne nerazmjerno veće nego u zemljama s kojima se prirodno uspoređujemo, kao što su nordijske zemlje", kaže ministrica Mehl.

Norveška vlada je ograničenja opravdala utjecajem velikog broja izbjeglica na tržište stambenog prostora, zdravstvene usluge i obrazovne ustanove u određenim norveškim općinama. Ove izmjene se provode kako bi se pomoglo onima kojima je zaštita i dalje potrebna, ističe vlada.

Vlada u Oslu je u nekoliko navrata smanjivala razinu beneficija i smještaja koji se nude izbjeglicama iz Ukrajine. To je pridonijelo značajnom smanjenju dolazaka: u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, u Norvešku je ove godine došlo oko 40% manje Ukrajinaca.

Ove godine dolasci su ostali na prilično stabilnoj razini, ali je krajem ljeta broj pristiglih iz Ukrajine ponovno počeo rasti.

„U norveškim općinama počinje biti previše ljudi. Nedostaje stambenog prostora, a postoji pritisak na socijalne usluge. Ukrajinci koji dolaze u Norvešku moraju naučiti norveški, zaposliti se i steći obrazovanje“, izjavila je ministrica Brenna koja je navela da se ovdje radi i o pitanju dobre integracije u norveško društvo.

Dolazi sve veći broj Ukrajinaca sposobnih za borbu

Ministrica Enger Mehl također je istaknula da sve veći broj ukrajinskih izbjeglica čine muškarci starosne dobi u kojoj se smatraju sposobnima za borbu u ratu, dok ukrajinska vojska ima problema s popunjavanjem svojih redova.

Vlada u Oslu naglasila je da Norveška i dalje snažno podržava Ukrajinu te da se područja koja se smatraju sigurnima za povratak kontinuirano procjenjuju, i da se situacija može brzo promijeniti.

I u Njemačkoj su mnoge općine preopterećene

U Njemačkoj za sada nema sličnih ograničenja za određena ukrajinska područja. Prema podacima njemačke vlade, krajem 2023. u Njemačkoj je živjelo ukupno 1,18 milijuna ukrajinskih izbjeglica.

S obzirom na preopterećenost mnogih općina, i u Njemačkoj postoje zahtjevi za smanjenjem socijalnih davanja i beneficija za ukrajinske izbjeglice.