1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaMađarska

Mađarska: ukrajinske izbjeglice ostaju bez krova nad glavom

Keno Verseck
25. kolovoza 2024

Dekretom vlade Viktora Orbana obustavlja se državna pomoć za smještaj mnogih ukrajinskih izbjeglica. Kritičari to nazivaju "sramotom" i "novim dnom" u mađarskoj politici prema izbjeglicama.

https://p.dw.com/p/4jobb
Ukrajinske izbjeglice u selu Kocs izbačene su iz smještaja (21.8.2024.)
Ukrajinske izbjeglice u selu Kocs izbačene su iz smještaja (21.8.2024.)Foto: Bernadett Szabo/REUTERS

Mala djeca spavaju na torbama. Žene sjede uz cestu na koferima, sklopivim stolicama ili jednostavno na tlu. Umorna i zbunjena lica, policajac pazi da djeca ne istrče na cestu.

Ove slike trenutno se prikazuju u mađarskim medijima. To su slike iz sela Kocs na sjeverozapadu Mađarske. Tamo je u srijedu ujutro (21.8.) gotovo 100 ukrajinskih izbjeglica, uglavnom žene i djeca, moralo napustiti svoj smještaj i našlo se iznenada bez krova nad glavom. Smještaji su gotovo bez iznimke bili kolektivni, poput praznih domova ili većih privatnih pansiona.

Izbjeglice su noć provele na otvorenom. Zaposlenici nevladinih mađarskih humanitarnih organizacija u srijedu su bezuspješno tražili privremeni smještaj, a u četvrtak su nastavili potragu.

To je ovih dana stvarnost za više od 3.000 ukrajinskih izbjeglica u Mađarskoj. Jer 21. kolovoza 2024. stupio je na snagu vladin dekret, koji je krajem lipnja donio Viktor Orban, a kojim se masovno smanjuje pomoć ukrajinskim izbjeglicama.

"Pogođeni vojnim akcijama"

Prema tom dekretu, izbjeglice iz Ukrajine primaju samo državnu financijsku potporu za smještaj u privremenim skloništima ako dolaze iz, kako se navodi, "ratnih područja: vojnim akcijama izravno pogođenih upravnih područja Ukrajine". Pritom je presudna trenutna ukrajinska adresa prebivališta dotičnih osoba.

Ukrajinske izbjeglice u selu Kocs (21.8.2024.)
Ukrajinske izbjeglice u selu Kocs (21.8.2024.)Foto: Bernadett Szabo/REUTERS

Državno financiranje smještaja ubuduće je vremenski ograničeno, a vrijedi od datuma registracije kao izbjeglice s privremenom zaštitom do kraja sljedećeg mjeseca. Popis izravnih ratnih područja ubuduće će svaki mjesec definirati mađarska vlada.

Prema procjenama nevladinih humanitarnih organizacija, više od 3.000 ukrajinskih izbjeglica gubi smještaj koji im je financirala država. Većina njih dolazi iz Zakarpatske oblasti na krajnjem zapadu Ukrajine ili iz drugih zapadnoukrajinskih područja i ima službeni status "privremeno zaštićene osobe".

"Tko želi, može stajati na vlastitim nogama"

Norbert Pál, mađarski državni povjerenik za ukrajinske izbjeglice, obrazložio je ograničenje pomoći već početkom srpnja u intervjuu za provladine dnevne novine Magyar Nemzet. "Nakon dvije i pol godine ovo je razumna i primjerena promjena jer su u tom razdoblju oni koji su u Mađarskoj htjeli stati na vlastite noge to mogli učiniti."

Gergely Gulyás, šef ureda mađarskog premijera Viktora Orbana, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare da je "neprihvatljivo da se zlorabi" kad država mjesečno daje puno novca za radno sposobne osobe.

Šef ureda mađarskog premijera Gergely Gulyas
Šef ureda mađarskog premijera Gergely GulyasFoto: Szilard Koszticsak/MTI/AP/picture alliance

"Najniža točka mađarske migracijske politike"

Zaposlenici nevladinih humanitarnih organizacija, koji se trenutno brinu za beskućnike, opovrgavaju tvrdnje mađarske vlade. "Time se tvrdi da su pogođeni sami krivi ako nisu našli smještaj", kaže András Lederer iz mađarskog Helsinškog odbora za DW. "Međutim, u mnogima od tih obitelji muškarci rade negdje. Ipak, obitelji si ne mogu priuštiti vlastiti stan ili ga jednostavno ne mogu pronaći."

Mađarski Helsinški odbor godinama se bavi pravnim savjetovanjem i drugim oblicima pomoći za izbjeglice. Ovaj najnoviji dekret Lederer naziva "novom najnižom točkom mađarske migracijske politike".

On ističe da pogođeni ne dolaze samo iz zemlje koja je cijela u ratu, već imaju i formalni status "privremeno zaštićene osobe". "Zbog toga je protivno mađarskom i međunarodnom pravu oduzeti im smještaj i jednostavno ih izbaciti na ulicu", kaže Lederer.

Antiukrajinska propaganda

Dekret se na prvi pogled uklapa u dugi popis antiukrajinskih mjera i izjava Orbanove vlade. Mađarska već dugi niz godina ima iznimno loš odnos s Ukrajinom.

Viktor Orban u posjetu Vladimiru Putinu u Moskvi (5.7.2024.)
Viktor Orban u posjetu Vladimiru Putinu u Moskvi (5.7.2024.)Foto: Valeriy Sharifulin/SNA/IMAGO

Nakon početka sveobuhvatnog ruskog rata protiv Ukrajine u veljači 2022. bilateralni odnosi dodatno su se pogoršali. Mađarska je jedina članica EU-a koja još uvijek ima prijateljske odnose s Rusijom.

Mađarska se ne uključuje u vojnu pomoć Ukrajini i odbija isporuke oružja susjednoj zemlji preko svog državnog teritorija. Također, jedina je članica EU-a koja ne sudjeluje u aktualnoj financijskoj pomoći EU-a Ukrajini. Orban se zalaže za ukidanje sankcija EU-a protiv Rusije, rusku agresiju više puta naziva "slavenskim bratskim ratom" i Ukrajinu naziva "ničijom zemljom". Provladini mađarski mediji svakodnevno emitiraju i objavljuju proruske, antiukrajinske i antizapadne propagandne vijesti.

Ciljana mjera protiv Roma?

Zapravo, dekret se u određenom smislu protivi ranijoj vladinoj propagandi. Viktor Orban i njegova vlada često ističu važnost zaštite mađarskih manjina u susjednim zemljama.

Ukrajinske izbjeglice u selu Kocs (21.8.2024.)
Ukrajinske izbjeglice u selu Kocs (21.8.2024.)Foto: Bernadett Szabo/REUTERS

Prema ranijim vladinim narativima, kod mađarske manjine u zapadnoj Ukrajini navodno je bilo "prisilnog regrutiranja" za rat, zato je zaštita tamošnjih Mađara za mađarsku vladu posebno važan cilj. Međutim, regrutacija u Ukrajini odvija se samo na normalan način, a pripadnici mađarske manjine u ukrajinskim oružanim snagama nisu nerazmjerno zastupljeni u odnosu na njihov udio u stanovništvu.

Pozadina sadašnjeg dekreta mogla bi biti ta da većina izbjeglica dolazi iz redova Roma iz zapadne Ukrajine koji govore mađarski. Orban i drugi mađarski vladini dužnosnici uvijek iznova govore posredno ili izravno na diskriminirajući način o Romima. Smanjenje socijalnih davanja već se dugi niz godina djelomično odnosi i na Rome.

U Helsinškom odboru nagađaju o motivu dekreta i kažu da se zasigurno nije radilo o mjerama štednje. "Mjesečni troškovi smještaja za ukrajinske izbjeglice iznose oko milijun eura", kaže za DW Zsolt Szekeres, pravnik i djelatnik Helsinškog odbora. I dodaje: "Samo ovogodišnji vatromet u Budimpešti za državni praznik 20. kolovoza koštao je pet puta više."

Szekeres je izvijestio da je Helsinški odbor nakon objave dekreta podnio tužbu i obavijestio tijela EU-a. Još uvijek nema odluke mađarskog suda, a ni od EU-a, nažalost, nisu dobili odgovor.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku