Njemačka: lokalne vlasti žele više deportacija

Savez njemačkih gradova i lokalnih zajednica zalaže se za povećanje broja deportacija. Nakon nedavnog terorističkog napada nožem u Solingenu (s tri žrtve) i zahuktale debate oko migracije, ispravno je pojačati napore oko povratka onih ljudi koji nemaju pravo ostanka u Njemačkoj u njihove zemlje podrijetla, izjavio je André Berghegger, direktor udruženja njemačkih komuna. S ciljem ubrzanja tog procesa, savezne vlasti bi trebale etablirati „task force deportacije", predložio je on u listu  Rheinische Post. Deportacije su po važećim pravilima u nadležnosti 16 njemačkih saveznih zemalja, u praksi im prilikom provođenje samih deportacije redovito pomažu pripadnici Bundespolizei (savezne policije).

Berghegger kaže da je „vrijedno žaljenja i neshvatljivo” da lokalna zajednica nije izravno uključena u odgovarajuće konzultacije po pitanju deportacija. Komune bi morale sjediti za stolom kada se donose odluke o migracijama i sigurnosti, dodao je. Za utorak (10.9.) je bila najavljena nova runda pregovora savezne vlade, oporbe i predstavnika saveznih zemalja po tom pitanju. Uoči tog sastanka, savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser je u ponedjeljak naredila provođenje kontrola na svim njemačkim granicama. Proširenje kontrola je privremenog karaktera, rekla je Faeser, te dodala kako je cilj te mjere „ograničavanje iregularnih migracija”, odnosno zaštita od islamističkog terora i teških oblika kriminala.

Predsjednik udruženja njemačkih okruga, Reinhard Sager, naglasio je u međuvremenu: „Njemačkoj treba kontrola. A kad mi nemamo tu kontrolu, onda moramo štititi naše granice", izjavio je Sager u program Bavarske radio-televizije (BR). Komune su preopterećene doseljavanjem, kaže on, te dodaje da nedostaje smještajnih kapaciteta i osoblja. Osim toga, kazao je Sager, povećali su se problemi s nasilničkim kriminalom doseljenika. Udruženje njemačkih okruga zastupa interese svih 294 okruga u Saveznoj Republici.

„Gubimo kontrolu"

Konzervativne oporbene stranke CDU i CSU i dalje ustraju u svojim zahtjevima oko odvraćanja migranata na njemačkim granicama. Samo ako ta mjera bude dio paketa novih poteza, nastavak razgovora sa saveznom vladom će imati smisla, izjavio je poslovođa Kluba zastupnika Unije CDU/CSU u Bundestagu, Thorsten Frei (CDU), u intervjuu za javni RTV-servis ARD

Predsjednik CDU-a i lider oporbe u Bundestagu Friedrich Merz po tom je pitanju nedavno čak dao ultimatum „semafor-koaliciji" socijaldemokrata (SPD), Stranke zelenih i liberala (FDP) – a kao obrazloženje ua uvođenje takve prakse naveo je „izvanrednu situaciju" po pitanju iregularnih migracija.

Savezna vlada kancelara Olafa Scholza za sada je najavila usvajanje „sigurnosnog paketa" mjera – između ostaloga se njime predviđa „brisanje" državne pomoći određenoj kategoriji izbjeglica koji moraju napustiti zemlju, dodatne ovlasti sigurnosnim organima po pitanju vođenja istražnih postupaka, odnosno dodatne restrikcije glede nošenja i zabrane noževa u javnim prostorima.

Šef bavarskog CSU-a Markus Söder se zalaže za osjetno reduciranje broja novih zahtjeva za dodjelu azila. „Njihov broj mora opasti znatno ispod granice od 100.000 (godišnje), i to trajno”, zahtijeva šef vlade u Münchenu u TV-intervjuu za aktualno izdanje emisije „Bericht aus Berlin" („Izvještaj iz Berlina"). Njemačka je preopterećena posljedicama integracije, smatra on. U brojnim njemačkim gradovima, njemački stanovnici se više uopće ne osjećaju kao kod kuće, dodao je Söder. „Istina je jednostavna: gubimo kontrolu."

Predsjednik FDP-a i savezni minister financija Christian Lindner u emisiji „Bericht aus Berlin" ovako je prokomentirao Söderovu inicijativu: „Mogu prihvatiti tu brojku (100.000, nap. red.)" Po pitanju migracijske politike Lindner je, kako kaže, spreman „da učinimo sve što je politički, pravno i logistički moguće". Istovremeno je šef Liberalne stranke predbacio oporbenoj Uniji da na ovoj temi želi „politički profitirati". Unija na temi doseljavanja neće profitirati, smatra Lindner: „Ona tako samo može ojačati AfD i Savez Sahra Wagenknecht."

Klub zastupnika AfD-a je u međuvremenu usvojio jedan dokument kojim definira prioritete svog rada u mjesecima uoči idućih saveznih izbora, koji bi se trebali održati u rujnu 2025. Borba protiv „ilegalnog masovnog doseljavanja" je tema broj 1. Stranka koju je Služba za zaštitu ustavnog poretka jednim dijelom klasificirala kao ekstremno desnu, između ostaloga zahtjeva „rigoroznu zaštitu granice", a to znači da se „u krajnjem slučaju koristi i granične ograde", te konzekventno odvraćanje i deportiranje „ilegalnih doseljenika". Što se tiče ljudi koji dolaze iz sigurnih trećih zemalja, i to bez osobnih dokumenata, uopće se ne bi smjelo otvarati postupak za provjeru prava na azil, stoji u papiru AfD-a.

„Jasno protiv europskog prava"

27 humanitarnih i organizacija za zaštitu ljudskih prava, odnosno pomoć izbjeglicama, u međuvremenu je na adresu savezne vlade poslalo apel: "Pravo da se u Njemačkoj i Europi potraži zaštitu od kršenja ljudskih prava, to je nakon iskustava Drugog svjetskog rata DNK naše demokracije”, stoji u zajedničkom priopćenju tih organizacija. Među njima su primjerice Pro Asyl, Amnesty International i Deutsches Kinderhilfswerk (organizacija za pomoć djeci, nap. red.)

Prijedlozi poput onog o odvraćanju na njemačkim granicama onih ljudi koji su u potrazi za zaštitom krše "jasno europsko pravo i temeljna načela ljudskih prava”, kritiziraju organizacije. U svakom pojedinačnom slučaju se mora provjeriti je li deportacija u skladu s pravom, tvrdi se. A to se ne može ad hoc odlučiti na samoj granici, poručuju oni. Potpisnici apela također naglašavaju da nedolično ponašanje pojedinih osoba nikada ne smije rezultirati paušalnim stigmatiziranjem određenih skupina ljudi.

wa/fab (afp, epd, dpa, rtr, kna)