Matičnim stanicama protiv moždanog udara

Na ograđanim poljanama Veterinarskog fakulteta u Leipzigu ovce zadovoljno pasu. Riječ je o sasvim običnim ovcama, samo im je "frizura" neobična: na leđima su obrijane u obliku sedla. "Izvadili smo im stanice iz zdjelične kosti", objašnjava Johannnes Boltze, voditelj odjela za neurološke reparacije lajpciškog Instituta Frauenhof, "a kad se to radi sve mora biti čisto".

U koštanoj srži životinja nalaze se matične stanice. Riječ je o djevičanskim stanicama koje se još mogu razviti u različite tipove tkiva. Upravo se one koriste u novoj terapiji, koja se trenutno isprobava.

Neke su ovce već preživjele umjetno izazvani moždani udar, druge to još čeka. Na prvi pogled je teško raspoznati koja je ovca preživjela moždani udar, a koja ne. "Već nekoliko dana nakon moždanog udara razlike se više ne vide", tvrdi Johannes Boltze: "Eksperiment se dakle ne odražava negativno na njihov daljnji život."

Pomoću određenih testova se posljedice ipak mogu ustanoviti. U tu svrhu liječnici kod ovaca rade magnetsku rezonancu i PET, provode razne testove kojima bilježe promjene u ponašanju. Kao i kod ljudi i kod ovaca moždani udar izaziva poremećaje u motorici.

Tako na primjer liječnici u štalama životinjama prednju nogu namjerno miču u stranu. Zdrava ovca nogu odmah vraća u početni položaj, kako bi mogla dalje stabilno stajati. No životinje koje su preboljele moždani udar, reagiraju kasnije ili uopće ne reagiraju.

Slabe točke eksperimenata

Nedugo nakon moždanog udara liječnici ovcama u vene ubrizguju mješavinu imunokompetentnih i matičnih stanica. Prve takve eksperimente su proveli na štakorima, a pozitivni rezultati su ih iznenadili. Štakori koji nisu dobili injekciju nakon moždanog udara jedva su uspjeli balansirati na jednoj uskoj gredi, dok su terapirane životinje bez problema hodale amo-tamo. No mozak štakora je puno manji od mozga čovjeka pa se već i iz tog razloga ovi rezultati teško mogu primijeniti na čovjeka.

Eksperimenti s ovcama su stoga puno korisniji. Međutim, otkad liječnici svoje istraživanje provode "naslijepo", što znači da voditelji eksprimenta ne znaju je li ovca koju upravo testiraju primila injekciju ili ne, pozitivnih rezultata je sve manje

.

"Nitko nije svjesno iskrivio rezultate, no očekivanja utječu na percepiciju", kaže Bolze. Sada je doduše manje pozitivnih rezultata, ali se znanstvenici nadaju da će baš zato oi biti relevantiji i pouzdaniji, te da će se moći primijeniti na ljude.

Mogu li matične stanice ublažiti posljedice moždanog udara?

Liječnici trenutno ubrizguju matične stranice u životinju iz koje su ih i dobili. Sljedeći je korak korištenje ljudskih stanica. U laboratoriju Instituta Frauenhof Alexandra Stolzing upravo pokušava dobiti matične stranice iz ljudske kože. Otežavajući faktor je da stanice kože nisu više djevičanske, one tako reći moraju zaboraviti svoje porijeklo i početi sve iz početka jer se jedino tako mogu razviti u druge tipove stranica, recimo u živčanu stranicu.

Ovo reprogramiranje je komplicirani proces koji zavisi o brojnim faktorima, primjerice o starosti i stanju stanica, te o mediju u kojem će se proces odvijati. Stručnjaci trenutno tek pokušavaju razjasniti sve te detalje. Riječ je o vrlo zanimljivom procesu koji nije značajan za neurologiju: "Ja inače radim na istraživanju starenja", priča Alexandra Stolzing, " i meni je fascinantno da je stanicu moguće vratiti u stanje za koje se može reći da je mlado". Čini se da je ostvarenje sna o vječnoj mladosti postalo malo bliže.

Dug je put do lijeka

Stručnjaci još doduše ne znaju kako matične stranice točno utječu na organizam. Za sada se zna da one ne odlaze direktno u mozak, tamo stvaraju nove živčane stranice i zamjenjuju oštećeno tkivo. Takav proces bi trajao najmanje četiri tjedna, dok je pozitivan utjecaj ubrizgavanja matičnih stranica kod ovaca vidljiv već nakon nepunih tjedan dana, objašnjava Johannes Bolze: "Pretpostavljamo da stranice sprječavaju određena sekundarna oštećenja, da utječu na upale te da smanjuju odumiranje stranica."

Nova terapija nije još međutim ni u kojem slučaju čudotvorno sredstvo. "Ukupan rezultat terapije će na kraju eventualno biti nešto bolji s matičnim stanicama nego bez njih." Matične stanice bi u svakom slučaju bile tek jedna kockica u mozaiku terapije kod moždanog udara. I dalje ostaje presudno koliko brzo će pacijent nakon udara doći u bolnicu, kako bi se ugrušak u mozgu što prije uklonio. Johaness Bolze stoga još uvijek pacijentima daje ovaj razočaravajući odgovor: "Trenutno još uvijek nije ne možemo terapirati pacijente koji su već preživjeli moždani udar. Čak je i iz etičkih razloga to neizvedivo."

Terapija matičnim stranicama ionako se može provesti samo u kratkom roku, samo tri dana nakon moždanog udara. Međutim, još uvijek ne postoji metoda kojom bi se ona sa sigurnošću i bez rizika mogla primijeniti na čovjeka.

U SAD-u se trenutno provode prva klinička istraživanja, u Njemačkoj će početi sljedeće godine. Prođu li i svi pokušaji uspješno, bit će još uvijek potrebno barem deset godina da se terapija matičnim stranicama počne provoditi u praksi. Za moždani udar ionako vrijedi sljedeće: spriječiti je bolje nego bilo kako liječiti. Toga je svjestan i Johannes Bolze: "Nisu novi lijekovi najbolje rješenje, već zdrav način života, izbjegavanje cigareta., malo alkohola i puno kretanja. To vam pomaže više od bilo koje matične stanice."

Autorica: Claudia Ruby /Doroteja Jaković

Odg. ur.: D. Dragojević