Italija i migracije - Dekretom protiv sudske odluke
22. listopada 2024Desničarska koalicija u Rimu jučer (21.10.) raspravljala je o tome kako osigurati nesmetano funkcioniranje dvaju prihvatnih centara za tražitelje azila koje u Albaniji financira Italija.
Prema sporazumu s Albanijom, izbjeglice koje dolaze morem u Italiju prvo se smještaju u kampove u Albaniji, gdje se provjerava opravdanost njihovih zahtjeva za azil u Italiji. Ako se zahtjev odbije, izbjeglice se vraćaju u zemlju iz koje su došli, a da nisu kročili na talijansko tlo.
Sud pomrsio račune vladi
Nedugo nakon što je dogovor počeo funkcionirati, naišao je na veliku prepreku. Sud u Rimu je u petak (18.10.) donio odluku da se dvanaestero tražitelja azila iz Egipta i Bangladeša odmah vrati iz Albanije u Italiju, budući da dolaze iz zemalja koje su na popisu nesigurnih država. Sud se pozvao na presudu Europskog suda koja je te zemlje tako označila. U Europskoj uniji ne postoji zajednički popis nesigurnih zemalja, već ga svaka država članica određuje samostalno.
Već u subotu talijanska obalna straža prebacila je te tražitelje azila iz Albanije u talijansku luku Bari. Talijanski popis sadrži 21 nesigurnu zemlju. Nakon sudske odluke talijanska vlada je objavila odluku da hitno premješta nadležnost za formiranje popisa iz Ministarstva vanjskih poslova u ured premijerke. Osim toga, najavljena je žalba na presudu talijanskog suda. Popis koji je ranije bio administrativni akt Ministarstva vanjskih poslova sada ima veću pravnu težinu kao Vladin dekret, pa će sudovima ubuduće biti teže osporiti ga na temelju odluka europskih sudova.
Meloni se bori za kampove u Albaniji
Mediji u Njemačkoj i Europi primjećuju da je Italija prva članica Europske unije koja o zahtjevima za azil želi odlučivati izvan teritorija EU-a. Smatra se da Giorgia Meloni svojim dekretom, u kojem su navedene "sigurne zemlje" – s popisa su uklonjene tri zemlje – pod svaku cijenu želi omogućiti nastavak funkcioniranja sporazuma s Tiranom.
Trenutno su prihvatni centri u Albaniji opet prazni. Planirano je da u njima godišnje boravi do 36.000 tražitelja azila dok čekaju odluku.
S popisa nesigurnih zemalja uklonjene su Nigerija, Kamerun i Kolumbija, ali Egipat i Bangladeš i dalje su na njemu.
Iako se broj izbjeglica koji dolaze na talijanske obale posljednjih godina smanjio, ove godine u zemlju je stiglo više od 50.000 ljudi. Neki nisu imali tu sreću i utopili su se.
Neke članice Europske unije već razmišljaju o usvajanju "albanskog modela", dok Europska komisija putem glasnogovornice samo navodi da je u kontaktu s talijanskim vlastima.
Doduše, sporazum Italije i Albanije spada u domen nacionalnog prava, ali takvi sporazumi ne smiju kršiti pravne propise Europske unije.
"Nastavit ćemo"
Giorgia Meloni je na platformi X jučer objavila: "Sve dok imamo podršku građana, nastavit ćemo odlučno i uzdignute glave raditi na ostvarivanju našeg programa".
Nedavni summit šefova država i vlada Europske unije pokazao je da je ideja koju zastupa Meloni - premještanje kampova za azilante u zemlje izvan granica EU-a - naišla na plodno tlo. S druge strane, Italija je za sljedećih pet godina već namijenila 670 milijuna eura za izgradnju kampova u Albaniji i njihovo funkcioniranje.
Ipak, talijanska javnost ostala je zatečena brojkama. U posljednjih nekoliko dana u Italiju je stiglo 2200 migranata, dok je u Albaniju prebačeno svega 16. Taj bi omjer morao brzo promijeniti, inače će talijanska vlada imati problema s opravdavanjem ulaganja.
Kritičari su se već pitali zašto Meloni nije najprije uložila sredstva u poboljšanje učinkovitosti postupka za dodjelu azila u samoj Italiji. Sadašnja reakcija Vlade ponovno će zaoštriti raspravu o odnosu politike i pravosuđa. Meloni i neki njezini ministri u prvim su reakcijama presudu označili kao neadekvatno miješanje pravosuđa u politički život, optužujući suce za stranačku pristranost.
Predsjednik države Sergio Mattarella pozvao je obje strane da "konačno počnu razgovarati" te dodao da "institucije pripadaju svima i svatko bi se u njima trebao prepoznati". To je bila neuobičajeno brza reakcija inače suzdržanog predsjednika države.
Ocjene - između "pametne" i "rigidne" politike
Reakcije medija na njemačkom govornom području su različite. Švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) uz izvještaj je objavio komentar novinara njemačko-mađarskog podrijetla Petera Rásonyija, koji izričito pozdravlja poteze Giorgije Meloni, nabrajajući slične poteze drugih europskih zemalja - Nizozemska i Poljska najavile su privremeno suspendiranje europskih propisa o azilu, Litva je legalizirala prisilno vraćanje izbjeglica iz Bjelorusije, Finska više ne prima zahtjeve za azil na granici s Rusijom, Njemačka je uvela kontrole na granicama unatoč Schengenskom sporazumu.
Rásonyi smatra da sve te mjere nailaze na reakciju pravosuđa, ali ih, kao u slučaju Giorgije Meloni, vidi kao pokušaj vlada da "ponovno preuzmu kontrolu nad useljavanjem i nastanjivanjem stranih državljana".
Rásonyi vidi tri puta pred vladama koje to žele. Mogu ignorirati presude s europske razine, mogu istupiti iz pravosudnog sustava Europske unije, kao što je to učinila Velika Britanija. "Treća je mogućnost djelomično preispitivanje europskih zakona o azilu, koji se moraju prilagoditi potrebama država članica". Komentator zagovara treće rješenje.
S druge strane, minhenski dnevni list Süddeutsche Zeitung (SZ) već u naslovu teksta "Zakon, to sam ja" izražava bitno drugačiji stav prema potezima talijanske premijerke.
U tom se listu upozorava da stručnjaci smatraju kako je upitno je li dovoljno "da vlada svoje shvaćanje prava pretoči u dekret ili zakon – sukob s europskim pravosuđem i dalje postoji, a ono je i u Italiji iznad domaćeg".
Osim toga, navodi se da su sada suci koji su donijeli ovakvu odluku pod budnim okom političkog bloka koji predvodi Meloni. Giorgia Meloni bi čak mogla inicirati prijevremene izbore jer joj ankete navodno daju prednost, te tako pokušati dobiti "novi snažan mandat naroda za svoju rigidnu politiku azila".