Dogovor Vučića i Kurtija: „OK dan“ u Ohridu

Dvjestotinjak novinara koji su cijele subote dežurali pred bivšim Titovim ljetnikovcem iznad Ohrida i od muke intervjuirali jedni druge, konačno su oko jedanaest sati navečer dočekali prvo srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. „Nekakav dogovor smo postigli i ja sam zadovoljan zbog toga, svakako ovo neće biti sve“, rekao je Vučić u odavno postavljene mikrofone pred Ohridskim jezerom.

Kako je rekao, plan primjene sporazuma postat će dio pregovaračkog okvira za pristupanje EU-u. „Na nama je, hoćemo ili nećemo, od toga će ovisiti napredak ka EU“, dodao je Vučić.

Vučić je dodao da je među obavezama Prištine kao „hitno" upisano osnivanje Zajednice srpskih općina, „i to u skladu s prethodno postignutim sporazumima". Od konkretnih točaka još je spomenuo pitanja nestalih i donatorsku konferenciju, ali bez detalja. Vučić je rekao da se u planu ne spominje članstvo Kosova u Ujedinjenim narodima.

Vučić: „pristojni" razgovori s Kurtijem

„Nisam ni danas potpisao ništa. Obojica smo na različite načine stavili do znanja što su i njegove, što su i naše crvene linije“, rekao je Vučić, opisavši atmosferu u razgovorima s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem kao „pristojnu". „Nije bio nikakav Dan D, ali mislim da je bio OK dan“, rekao je Vučić.

Kako za DW kaže politolog Stefan Surlić s beogradskog Fakulteta političkih znanosti, djeluje da je međunarodni pritisak na Prištinu bio presudan. „Velika je diplomatska pobjeda za Beograd što se uspjelo u ustrajavanju da ZSO (Zajednica srpskih općina) bude prva tema."

„Ne treba zaboraviti sve ostalo što je dio sporazuma, jer su pred Srbijom ozbiljni zadaci. Ali, poslije Ohrida je lopta najprije u dvorištu Prištine. Hoće li se nastaviti s primjenom sporazuma, koji je prihvaćen, a nepotpisan, ovisi od Prištine“, dodaje Surlić.

Borrell: Imali smo veće ambicije

Djelovalo je da i visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, koji prati ove pregovore, Josep Borrell, koji se obratio nakon Vučića i nije dozvolio pitanja novinara, također misli da je dan bio dobar. „Bio je dug dan", rekao je Borrell najprije. „U okviru aneksa, strane su se potpuno odlučile na to da provedu sve točke sporazuma“, rekao je on, potvrđujući potom manje-više sve što je Vučić već naveo. „Moram priznati da smo prvobitno predložili ambiciozniji prijedlog aneksa, ali nažalost strane se nisu uspjele dogovoriti o tom detaljnom prijedlogu", rekao je Borrell, ne iznoseći kakvi su detalji u pitanju. „To se dogodilo jer jedna strana, Kosovo, nije bila dovoljno fleksibilna, ali s druge strane jer je Srbija unaprijed izjavila da neće potpisati, iako su spremni za provođenje.“

Pa ipak, to je za visokog diplomata iz Bruxellesa dovoljno: „Aneks i sporazum smatraju se usvojenim", rekao je. „Ono što su strane prihvatile, dakle sporazum i provođenje kroz aneks, postat će integralni dio njihovog puta prema Europskoj uniji."

Tako će, kako je precizirao, obveze Srbije biti ubačene u pregovaračko poglavlje 35 koje je svojevrsna „točka razno". „Neispunjavanje obaveza sa sobom povlači posljedice", upozorio je Borrell. „Da bismo otvorili europsku perspektivu, Srbija i Kosovo moraju normalizirati odnose. To se ne može izbjeći.“

Kosovski premijer Kurti je novinarima rekao da će aneks uskoro biti objavljen i da se nada da će svi shvatiti što u njemu piše. On je ponovio da „druga strana" nije bila spremna potpisati dokument. „Sada je na EU-u da pronađe mehanizam da ovaj sporazum bude pravno i međunarodno obvezujući“, dodao je Kurti.

Samo prva faza?

Maratonski susret održan je po oprobanom receptu – prvo su poslanici Europske unije pričali s Vučićem, onda s Kurtijem, a onda su za sto sjeli svi zajedno, i taj sastanak je trajao do kasne večeri. Uoči sastanka se od Borrella i američkog izaslanika Gabriela Escobara – koji kaže da je u Ohridu bio „promatrač“ – čula istovjetna formulacija. Da, naime, treba dogovoriti „finalizaciju implementacijskog aneksa sporazuma o normalizaciji".

U prijevodu, posrednici koji su posljednjih tjedana priveli Vučića i Kurtija za stol, računaju da je krajem veljače u Bruxellesu utanačen sporazum, a u Ohridu je razrađivan plan njegove primjene. No i Vučić i Kurti su u Ohrid došli ponavljajući svoje „crvene linije" koje se dijelom kose s tekstom francusko-njemačkog papira na koji su u Bruxellesu navodno pristali.

Taj prijedlog broji jedanaest točaka i u njemu se navodi da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, kao i da će dvije strane međusobno priznati dokumente, diplome, putovnice… Spominje se i provođenje prethodnih sporazuma, čime se cilja na Zajednicu srpskih općina.

Vučić je u više televizijskih istupa ponavljao kako  nema govora o članstvu Kosova u UN-u ili priznanju neovisnosti, dok je Kurti i u Ohridu ponavljao koliko mu je sporno formiranje Zajednice srpskih općina, potpisano prije deset godina.

Na pitanje kako to da je aneks o primjeni sporazuma tako mršav, to jest da broji svega nekoliko točaka, politolog Stefan Surlić iznosi pretpostavku da će se stavke dopunjavati. „U kasnijoj fazi će doći pitanje članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, prekid lobiranja protiv priznavanja Kosova i prešutna suglasnost da Kosovo i Srbija idu neovisnim procesima ka EU-u", kaže on za DW.

Važi i bez potpisa

Vučić i Kurti su pod pritiskom kod kuće. U petak (17. ožujka) je u Beogradu održan masovni prosvjed koji su organizirale parlamentarne stranke desnice, protiveći se onome što zovu „izdajom" i posrednim priznanjem kosovske neovisnosti.

U Ohridu ništa nije potpisano, a javnosti je opet ostavljeno da nagađa je li nešto trebalo potpisati ili ne. Kao i nakon sastanka u Bruxellesu, Kurti je tražio da se nešto potpiše, a Vučić nije planirao ništa potpisati. „Nismo fokusirani na potpisivanje, nego na finalizaciju sporazuma“, rekao je američki izaslanik Escobar uoči sastanka.

U regionalne medije je, po običaju, uoči susreta procurio novi non-paper u kojem se skicira pravac dogovora, ali također i „prijeti" Beogradu i Prištini prekidom europskog puta i nekom vrstom izolacije. No nakon susreta u Ohridu čini se da usmeni dogovor važi i bez potpisa, jer ulazi u pregovaračka poglavlja za članstvo u EU. „Vučić je u izjavi naglasio da tu nije imao mogućnost birati nego je to samo primio k znanju“, tumači Surlić. „Ali je ovim potvrdio da imamo prvu fazu primjene sporazuma iz Bruxellesa. Dakle, provodi se nepotpisani dokument koji očito ima pravne i političke posljedice."

Borrell bi sada trebao šefovima država i vlada zemalja EU koji se u četvrtak (23. ožujka) okupljaju na samitu u Bruxellesu podnijeti izvještaj. Ima, dakle, još nekoliko dana vremena za analize i interpretacije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu