Srbija-Kosovo: padaju očekivanja uoči sastanka na Ohridu

Zajednica srpskih općina (ZSO), čije je formiranje dogovoreno i ratificirano u Skupštini Kosova 2013, sada je, čini se, ključ europskog prijedloga sporazuma. To je u biti odgovor međunarodne zajednice na realnost u kojoj postizanje sveobuhvatnog pravno-obavezujućeg sporazuma sada nije moguće i zato naslijeđe Briselskog dijaloga treba spašavati.

Na sastanku na Ohridu u subotu 18. ožujka, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti trebalo bi da se, uz posredovanje EU-a, dogovore oko redoslijeda provođenja tačaka temeljnog sporazuma koji su strane prihvatile na sastanku u Bruxellesu 27. veljače. Pritom je tzv. implementacijski aneks, koji je sastavni dio sporazuma, pravi kamen spoticanja.

„Sudeći po atmosferi koja je kreirana u medijima i po aktivnostima visokih međunarodnih predstavnika koji se bave problemom odnosa Kosova i Srbije, logično bi bilo očekivati da će u Ohridu zaista doći do nekog napretka ali napretka na razini pristajanja na taj aneks voznog reda implementacije. I to bi bilo to. A hoćemo li i kakve rezultate od toga kasnije vidjeti, ostaje neizvjesno", kaže za DW Goran Avramović, urednik Radija Kim iz Čaglavice pored Prištine.

Ima li alata za provođenje dogovorenog?

Optimizam međunarodnih predstavnika da će se na Ohridu postići dogovor o implementacijskom aneksu pada kako se dan pregovora bliži. Oko formiranja ZSO-a, skeptična je i srpska zajednica na Kosovu. Vidjela je, kako kažu, slične diplomatske ofenzive i ranije, kao i njihov neuspjeh.

„Moram podsjetiti da je još 2016. tadašnji potpredsjednik SAD-a Joe Biden, prilikom posjeta Prištini, tražio od tadašnjih kosovskih vlasti da ZSO bude formirana pa ona ipak nije bila formirana. Tako da već imamo primjere odbijanja provođenja plana o ZSO, čak i kada na tome insistira Amerika“, kaže Avramović.

Pa čak i da do dogovora o implementaciji dođe, kako smatra Avramović, to nije jamstvo da će se izaći iz začaranog kruga upravljanja krizama. „Bojim se da ćemo vrlo brzo nakon tog dogovora ponovo dospjeti u nekakvu slijepu ulicu. Je li međunarodna zajednica ovoga puta spremila ozbiljne alate kojima će tretirati te situacije i koji mogu preduhitriti eskalaciju – to nam još nije jasno."

Brojni visoki diplomati jesu doduše govorili o nagradama i kaznama za (ne)konstruktivnu stranu u dijalogu, ali ti instrumenti još nisu viđeni na djelu. „Odbijanje provođenja stvaranja ZSO-a bi moglo dovesti do prijevremenih izbora, ali da bi do njih došlo, mora doći ili do ozbiljne unutrašnje političke krize na Kosovu, koju, moram priznati kada su u pitanju politički čimbenici kosovskih Albanaca, ne vidim ili da narod bude jako nezadovoljan činjenicom da trpe nekakve sankcije zbog odluka svojih političkih čelnika“, navodi Avramović i dodaje da bi npr. uskraćivanje najavljene vizne liberalizacije mogao biti znak glasačima da traže promjenu vlade.

Srpska lista ipak na izborima?

U isto vrijeme, došlo je i do smanjenja očekivanja međunarodne zajednice. Tako je posrednik EU-a Miroslav Lajčak najavio da na Ohridu ne očekuje dogovor o ZSO, a američki veleposlanik u Prištini Jeffrey Hovenier kaže da se nada da će ishod sastanka biti odluka Srpske liste da izađe na lokalne izbore u travnju.

U vrijeme kad su prošle godine podnijeli ostavke, politički predstavnici iz Srpske liste uvjetovali su povratak u institucije kao i učešće na lokalnim izborima formiranjem ZSO-a. Za prve izbore, zakazane za prosinac prošle godine, nisu se kandidirali, a pokušaji Središnjeg izbornog povjerenstva da glasanje organizira unatoč protivljenju Srpske liste, doveli su do nasilnih incidenata i podizanja barikada.

Zbog nestabilne sigurnosne situacije izbori su zatim odloženi za travanj, ali je od tada malo što učinjeno kako bi se osigurala normalna atmosfera za održavanje izbora. Rok za prijavu kandidata za izbore je 23. ožujka. Prethodni je bio 18. ožujak, ali je pomaknut za kasnije, vjerojatno upravo zato kako bi se stvorio prostor da sastanak na Ohridu nešto promijeni.

Pitanje optike

Ako Srpska lista ostane pri odluci da izbore bojkotira, izlaznost će biti rekordno niska. Kosovo, međutim, nema donju granicu izlaznosti ispod koje bi se izbori smatrali neuspješnim, tako da će se svaki rezultat smatrati legitimnim.

S druge strane, sudjelovanje Srpske liste na izborima jedino je jamstvo da se proces glasanja može provoditi kao i prethodnih godina: u srpskim školama. Naime, od studenog 2022. kada su Srbi napustili institucije, na sjeveru Kosova nema institucionalnih kapaciteta za organizaciju izbora. Oko 150 redovnih policajaca albanske nacionalnosti razmješteno je u četiri općine na sjeveru, kao i više stotina pripadnika Specijalne policije koji su trajno na sjeveru od travnja 2022. Nedovoljno je dakle redovnih policijskih snaga za osiguravanje izbora, a upitna bi bila „optika izbora" ako bi ih osiguravale specijalne postrojbe.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu