1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBugarska

Bugarski trajni izborni modus: šesti izbori u tri godine

Aleksandar Andreev
8. lipnja 2024

U Bugarskoj se u nedjelju, istovremeno s izborima za Europski parlament, održavaju prijevremeni parlamentarni izbori – šesti nacionalni izbori u tri godine. Stari i kontroverzni političari mogli bi se vratiti na vlast.

https://p.dw.com/p/4gjVu
Scena s prošlih izbora u jesen 2023.
Bugarska u potrazi za više političke stabilnosti...Foto: BGNES

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen posjetila je prošli tjedan Bugarsku kako bi uoči izbora podržala stranku desnog centra Građani za europski razvoj Bugarske (GERB), članicu Europske narodne stranke (EPP). Posjetila je zemlju koja ima mnogo jedinstvenih karakteristika unutar Europske unije. Jedna od njih je da se u Bugarskoj u nedjelju (9.6.) – istovremeno s izborima za Europski parlament – održavaju šesti parlamentarni izbori u samo tri godine.

Ali, to nije sve. Rumen Radev, predsjednik te zemlje, članice NATO-a i EU-a, često ponavlja stavove Kremlja o ratu protiv Ukrajine, tvrdeći, između ostalog, da Rusija ne može biti poražena. U sljedećoj vladi bi također mogli biti političari koje se na Zapadu smatra korumpiranim, uključujući čak i neke koji su sankcionirani u okviru američkog Magnitskog zakona.

Bojko Borisov
Bojko BorisovFoto: Nadezhda Peeva/BGNES

Konačno, ali ne manje važno: jedan od rekordera po najdužem mandatu u vladi jedne od zemalja EU-a, bivši premijer Bojko Borisov, nakon otprilike tri godine odsustva sa scene, vraća se u bugarsku politiku. Mnogi izborni promatrači i kritičari u Bugarskoj vide Borisova kao simbol isprepletanosti politike i organiziranog kriminala.

Slaba izlaznost

Čitava izborna kampanja trenutno se vrti oko njega i bivšeg medijskog magnata i oligarha Deljana Peevskog, koji je pod sankcijama SAD-a. Očekuje se da će Borisov i njegova stranka GERB osvojiti 24 do 25 posto glasova na istovremenim parlamentarnim i europskim izborima. S druge strane, desničarski liberalno-konzervativni savez Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska (PP-DB), mogao bi osvojiti 15 do 16 posto glasova. Na trećem mjestu je stranka muslimana Bugarske, Pokret za prava i slobode (DPS). Deljan Peevski je nedavno izabran za njezinog dopredsjednika – iako on sam nije musliman.

Izlaznost na izborima u Bugarskoj u posljednje tri godine bila je uglavnom oko 40 posto. Izborni promatrači i ovoga puta očekuju sličnu izlaznost, iako najnovije ankete predviđaju izlaznost od oko 48 %. Jedno je sigurno: GERB i DPS bi imali koristi od niske izlaznosti birača.

Teško formiranje vlade

Stranka GERB Bojka Borisova vladala je deset mjeseci s liberalno-konzervativnim savezom PP-DB. Njihova zajednička vlada se konsolidirala na euroatlantskim vrijednostima i bezuvjetnoj podršci Ukrajini u borbi protiv ruskog agresora. Nakon raspada te koalicije u travnju ove godine, iako nije nemoguće, malo je vjerojatno da će se taj savez ponovo formirati nakon izbora. Većina promatrača očekuje koaliciju GERB-a i muslimanske stranke DPS.

Međutim, moguće su i druge konstelacije, kaže Georgi Ganev iz agencije za ispitivanje javnog mnijenja Trend: „Čak i da GERB i DPS imaju većinu u parlamentu, ona će biti tijesna i malo je vjerojatno da će se dvije stranke odlučiti na to da vladaju s tako slabom podrškom, osim ako im se još jedna ili dvije stranke ne pridruže. Istovremeno, malo je vjerojatno da će biračko tijelo PP-DB biti naročito sretno ako se ponovi posljednja vladina formacija."

Mnogo posla

U budućem bugarskom parlamentu bit će zastupljeni i populisti iz stranke Vazraždane (Preporod) – proruske i antieuropske stranke čiji je predsjednik Kostadin Kostadinov najavio da će nakon izbora za Europski parlament s desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD) osnovati novu "obitelj" stranaka u Strasbourgu. Kostadinov piše da je EU „štetna". Više bugarskih promatrača smatra da će budući predstavnici stranke Vazraždane u Europskom parlamentu sabotirati rad čitave EU. Prema ocjeni bugarskih stručnjaka, predsjednik Radev tajno podržava stranku Vazraždane jer ima slične proruske stavove.

Nakon izbora, Bugarska će se morati pozabaviti nizom važnih tema, uključujući visoke cijene energije i struje, podršku Ukrajini i ukrajinskim izbjeglicama u Bugarskoj, uvođenje eura i, prije svega, s još uvijek nedovršenom reformom pravosuđa i obavještajnih službi. Upravo te reforme su dovele do raspada prethodne vlade.

Deljan Peevski
Deljan PeevskiFoto: BGNES

Bugarska se razvila

Deljan Peevski danas kaže da neće dozvoliti da se tajne službe „razbijaju". A Bojko Borisov se brani protiv insinuacija da jednostavno želi usvojiti mafijašku kulturu: „Ja sam europski političar, ne želim povratak u mafijaške godine", rekao je on, kako stoji u komentaru koji citira bugarski portal „Mediapool".

Politički analitičar Danijel Smilov vjeruje da se Bugarska može dalje razvijati. On podsjeća na velike uspjehe prošle vlade i rezimira: „Usprkos svemu, Bugarska je postupila razumno i odgovorno u vezi s Ukrajinom i ovisnošću o ruskom plinu, ostvarila je značajan napredak ka Schengenu i nalazi se na pragu eurozone. Prihodi u zemlji rastu, a utrka za sustizanjem centralne Europe uzima maha“.