1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okolišEuropa

Energetske zajednice u Bugarskoj: iz nevolje u održivost

Mina Kirkova
4. ožujka 2024

Bugarska daleko zaostaje u održivoj energiji u Europi, a zapravo je loša energetska sigurnost i bila razlog da jedno bugarsko mjestašce krene u energetsku budućnost.

https://p.dw.com/p/4cjtE
Solarni paneli zadruge Izgrei u Belozemu
Solarni paneli zadruge Izgrei u BelozemuFoto: Mihail Georgiev

Prije nekoliko godina u Belozemu, mjestašcu u središnjoj Bugarskoj su dva mlada energetska pionira krenula u misiju: iako tako nešto uopće nije bilo izvedivo prema bugarskim propisima, željeli su osnovati kolektiv za čistu energiju poput onih o kojima su čuli da postoje drugdje u Europskoj uniji.

Diljem Europske unije je već nekoliko tisuća takvih lokalnih energetskih zajednica uglavnom u sjevernoj Europi. U tim nastojanjima po načelu "uradi sam", ne samo da građani zajedno ulažu u obnovljive izvore energije, već i demokratiziraju tranziciju prema čistoj energiji.

Isprva, zanimanje građana Belozema za obnovljive izvore energije nije imalo nikakve veze sa zaštitom klime ili stvaranjem prihoda, nego s pukom nevoljom. Jer Bugarska je na samom dnu u Europi po energetskoj sigurnosti gdje dobra četvrtina stanovništva nije u stanju primjereno zagrijati svoje domove.

Dva brata u misiji

U Belozemu, kao i u većem dijelu ruralne Bugarske su nestanci struje nešto posve normalno i često to traje satima. Ne samo da je onda i grijanje nemoguće, nego su i pumpe za vodu u pravilu na električnu energiju.

"Željeli smo kao zajednica pronaći vlastito rješenje za naše probleme", kaže Mihail Georgiev za DW. S bratom Cvetanom, obojica u ranim tridesetima, počeli su tražiti način kako da to izvedu. Tako je i nastao projekt Izgrei, “izlazeće sunce” koji mještanima Belozema osigurava stalnu i sigurnu energiju.

Mlad muškarac (Mihail Georgiev) stoji u vrtu, ispred njega mikrofon s oznakom DW
Mihail Georgiev s bratom Cveranom su se upustili u misiju makar odgovarajućih zakona i propisa uopće nije biloFoto: Mina Kirkova/DW

Mihaila je privukao problem zaštite okoliša još dok je studirao u Velikoj Britaniji, a 2018. su on i Cvetan koji je po struci inženjer, pokrenuli vlastitu savjetničku tvrtku. Danas žive u Plovdivu, gradu u blizini Belozema.

Kao poduzetnici nisu daleko dospjeli jer bugarski zakon u to vrijeme nije dopuštao energetske zajednice. Iako je Bugarska, kao i sve države članice EU-a, morala donijeti zakonske propise koji pružaju pravne osnove za energetske zajednice najkasnije do 2024. godine, ta je zemlja čekala gotovo do posljednjeg trenutka: odgovarajući propisi su doneseni tek u listopadu 2023. godine.

Podrška iz Europe

Braća Georgiev su se i prije toga za pomoć obratili sveeuropskom narodnom pokretu koji se zalaže za energetsku demokraciju. Stručnjaci nevladinih organizacija i u Sofiji i u Bruxellesu također su ih ohrabrivali da nastave dalje, makar je postojala pravna praznina.

Ključan za ovaj projekt u Bugarskoj je bio REScoop.eu, europski savez energetskih zadruga građana sa sjedištem u Bruxellesu koji je pomogao na stotinama takvih energetskih zajednica diljem Europe da stanu na vlastite noge. "Kroz taj proces je prošlo mnogo inicijativa i drugdje po Europi, tako da imamo znanje i iskustvo za podršku pridošlicama", objašnjava Stavroula Pappa iz REScoop.eu.

Brana hidroelektrane Ivajlovgrad u Bugarskoj, velika betonska građevina, u donjem dijelu se vidi rijeka, u pozadini više zgrada, okolo brežuljci obrasli zelenilom
"Zelena" energija u Bugarskoj uglavnom dolazi iz hidroelektrana, većinom građenih još u socijalizmu. Ali energetska sigurnost, osobito u provinciji je upravo katastrofalno loša.Foto: Dimitar Sotirov/IMAGO

Braća su najprije morala osnovati tvrtku kako bi se registrirala kao proizvođač energije. To je značilo da su mogli postaviti solarne panele na krov i ponuditi tako stvorenu električnu energiju bugarskoj elektroprivredi. Upravo ta mogućnost da plasiraju svoju energiju je bila glavna razlika u odnosu na već preko 9.200 proizvođača solarne energije u Bugarskoj, ali koji tu energiju koriste isključivo za svoje potrebe.

Navike se teško mijenjaju

Unatoč odličnim uvjetima za korištenje energije sunca i vjetra, Bugarska trenutačno pokriva nešto manje od 19% svoje opskrbe energijom iz obnovljivih izvora. 2022. godine se u Bugarskoj dogodila solarna moda, ali većina „zelene“ energije te države dolazi iz hidroelektrana.

Kristijan Dimitrov iz bugarske podružnice organizacije Greenpeace kaže da je njegove sunarodnjake teško navesti da se sami pobrinu oko proizvodnje energije: "Ljudi su ovdje navikli struju dobiti jednostavno: oni plaćaju račune, a komunalne organizacije im šalju energiju."

I Europska komisija na svojoj internetskoj stranici ističe kako bi to mogao biti početak nečeg mnogo većeg u Bugarskoj i temeljite promjene u tamošnjoj elektroopskrbi.

Braća su započela s malim: samo devet panela i četiri suvlasnika. Početno ulaganje iznosilo je 7.500 eura. Niz opskrbljuje dvokatnicu na kojoj su postavljeni paneli, a višak se prodaje mreži.

Na službu lokalnoj zajednici

Izgrei je od početka bila energetska zajednica slična onima u sjevernoj Europi gdje ih već ima i s više tisuća članova. To znači da je članstvo otvoreno svima na tom području koji su voljni ulagati i da članovi demokratski kontroliraju projekt. Zadruga također mora u svojoj osnovi imati interese zajednice — a ne samo ulagača.

Bulgaria: Community-based energy initiatives drive change

Belozemova lokalna uprava bila je oduševljena što ima prvu zajednicu čiste energije u Bugarskoj i još je više raduje što se ona širi i postoji mogućnost da će prihod od projekta napuniti i komunalnu blagajnu, na primjer da će biti novca za popravak cesta.

Izmjene bugarskog Zakona o energiji iz obnovljivih izvora znače da se tamo sada mogu osnovati energetske zadruge. Dozvole za proizvodnju zelene energije se mogu izdavati brže i energetske zajednice građana mogu kao pravne osobe prodavati višak električne energije na tržištu.

Solarni paneli pred zgradom u Panađurištu, velika stambena zgrada, u pozadini plavo nebo s malo bijelih, malih oblaka
Zakonske promjene omogućuju lakše osnivanje takvih zajednica, makar bi Bugarska mogla daleko više koristiti energiju suncaFoto: Petar Petrov/Impact Press Group/NurPhoto

Dug je put pred nama

Međutim, stručnjaci kažu da zakon nije ni približno cjelovit: "Još uvijek se ne definiraju konkretne procedure”, objašnjava Venceslava Kojouharova iz nevladine udruge Prijatelji Zemlje Bugarska iz Sofije. Na primjer, ne tumači se kako pokrenuti energetsku zajednicu, nego samo da one mogu postojati.

"Nedostaju tehnički detalji i specifikacije", slaže se Dimitrov iz Greenpeacea, koji ističe kako smjernica EU-a traži da rad energetskih zajednica mora biti “i zakonit i moguć”.

Mlada žena duge tamne kose (Venceslava Kojouharova iz nevladine udruge Prijatelji Zemlje Bugarska), s blagim osmijehom na licu, vedrog pogleda
Venceslava Kojouharova iz nevladine udruge Prijatelji Zemlje BugarskaFoto: Connor Macdonald

Izgrei i Greenpeace surađuju sa zakonodavcima na poboljšanju zakona. Pionirska zajednica iz Belozema također izrađuje vodič za energetske zajednice u Bugarskoj i radi na širenju takvih projekata. "Ono što funkcionira u Belgiji nije nužno primjenjivo na Bugarsku", kaže Mihail Georgiev koji je i dalje u kontaktu s kolegama iz sjeverne Europe. "Ali novi zakon je tračak nade. Sad i tu u Bugarskoj znamo kako postoji nešto  kao što je energetska zajednica."

Logo of Journalismfund Europe

Uredili: Paul Hockenos, Rüdiger Rossig i Aingeal Flanagan

Ovaj je članak dio niza iz pet zemalja o energetskim zajednicama u Europskoj uniji koja je nastala uz potporu organizacije Journalismfund Europe.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.