BHRT - instrument za političko potkusurivanje

Zbog višegodišnjih problema u vezi s financiranjem državnog RTV-servisa, Bosna i Hercegovina bi mogla postati jedina zemlja u Europi bez javnog servisa na državnoj razini. To je upozorenje koje je poslala Europska komisija, koja očekuje da se osigura financijska održivost i politička neovisnost javnog emitera u Bosni i Hercegovini.

„BiH riskira da bude jedina zemlja u Europi bez javnog emitera na državnoj razini. To je neodgovorno i neprihvatljivo", priopćili su između ostalog, podsjećajući da je funkcioniranje javnog RTV-sustava jedan od uvjeta iz 14 prioriteta Europske komisije na putu BiH ka EU-u.

Nakon nekoliko blokada računa od strane Porezne uprave Federacije BiH u zadnjih par godina, te prijetnji gašenjem BHRT-a zbog modela financiranja koji nije održiv, oko 800 radnika ove medijske kuće ponovno se nalaze na rubu provalije. Ugovor između BHRT-a i Elektroprivrede BiH kojim se definira naplata RTV-takse, nije produžen u prosincu, jer rukovodstvo BHRT-a ne želi nastaviti s nelegalnim prikupljanjem novca. Kako kažu, rukovodstvo Federalne televizije godinama prisvaja dio sredstava i sada traže da se to promijeni, na što iz FTV-a ne pristaju. U takvoj situaciji ispaštaju radnici kojima plaća nije povećana zadnjih 15 godina, a doprinosi nisu uplaćeni od 2015.

Ugovor da, ali pod drugim uvjetima

„Jedina promjena je da, ako su sredstva već šest godina uplaćivana na račun Federalne radiotelevizije, se sada uplaćuju na račun BHRT-a, i mi preuzimamo na sebe odgovornost da ta sredstva raspoređujemo unutar sustava onako kako je to zakon propisao. Dakle, to je jedina promjena. Ali, očigledno da onima koji su do sada radili tako kako su radili, to ne odgovara", kaže generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović, ističući da kada bi potpisao ugovor koji predviđa dosadašnji način raspodjele, da bi se isti problem pojavio već nakon tri mjeseca i da bi opet sve bilo po starom.

S druge strane iz FTV-a poručuju da oni ne duguju 20 milijuna kako navodi u BHRT-u, te pozivaju na potpisivanje ugovora.

„Mi BHRT-u nijednu marku ne dugujemo. S ovim što radi menadžment BHRT-a koji razvlači potpisivanje ugovora s Elektroprivredom koji je na stolu cijelo ovo vrijeme, radnike na neki način koriste kao taoce. Meni je žao zbog toga jer sam odrastao u toj kući zajedno i s radnicima BHRT-a i s radnicima FTV-a. Na ovaj način mi se kockamo s time da izgubimo oba javna servisa u Sarajevu. Zašto to netko radi, ja zaista ne znam", rekao je direktor RTV Federacije BiH Džemal Šabić, tvrdeći da su rukovodstva BHRT-a ovu medijsku kuću doveli do ruba propasti.

U sve se uključila i politička Trojka koja je zadnjih dana medijator između BHRT-a, FTV-a i Elektroprivrede kako bi se pronašlo održivo rješenje.

„Nema tu problema, stvar je vrlo jasna. Entitetski emiteri u BiH su pod jakim stranačkim utjecajem. Za RTRS se zna, a što se tiče FTV-a jaka struja SDA još sjedi na ovom mlinu, što Trojka sada želi staviti ad acta. U cijeloj toj priči, BHRT je samo instrument za ostvarivanje političkih ciljeva u entitetskim javnim servisima. Nikoga ne zanima BHRT u profesionalnom smislu, već političkom", kaže za DW jedan od rukovoditelja u RTV Federacije BiH, koji je želio ostati anoniman.

Sudska šarada

U takvom okruženju obećanja za pomoć stižu i od resornog ministra u Vijeću ministara Edina Forte, koji podsjeća na zakonsku obvezu da se sredstva od oba emitera prikupljaju na jedinstven račun, koji treba raspoređivati državni emiter. Na tome će, kaže, inzistirati i kroz izmjene zakona.

„Financijska održivost Javnog RTV-sustava je jedan od 14 prioriteta Europske komisije. Zagovaram da onako kako piše u državnom zakonu o javnom servisu da se na jedinstven računu plaćaju sva sredstva i na tome ćemo inzistirati. Naravno iz oba entiteta. A onda da se u skladu sa zakonom raspoređuju ta sredstva onako kako piše u zakonu, i to koliko kome ide", kategoričan je Forto.

Ipak, u startu stvari se ne mogu postaviti tako, s obzirom da RTRS već godinama ne uplaćuje sredstva BHRT-u. 2017. su pokrenuti sudski postupci pred Sudom BiH, koji je donio prvostupanjske presude u korist BHRT-a. Međutim, kada je trebalo donijeti pravomoćnu presudu, sud se proglasio nenadležnim i predmet prebacio na Okružni privredni sud u Banja Luci koji je i pored Zakona kojim je jasno definirana naplata i raspodjela sredstava, donio odluku da RTRS ne mora platiti BHRT-u dug, koji je do sada narastao do 70 milijuna maraka. Ako presuda postane pravomoćna, to bi moglo ohrabriti i rukovodstvo FTV-a da se pozovu na ovu odluku i prestane plaćati zakonsku obvezu BHRT-u, što bi moglo dovesti do potpunog gašenja ovog emitera.

„Pozivamo da se što prije potpiše ugovor o raspodjeli RTV-takse koji će omogućiti financijski stabilan javni servis u BiH i ispunjavanje radničkih zahtjeva. To su prvenstveno povećanje plaće i toplog obroka, uplaćivanje doprinosa, poboljšanje uvjeta rada i donošenje pravednije sistematizacije radnih mjesta. Što znači da se ni u kom slučaju ugovor ne potpisuje po starom modelu, nego onom koji bi jamčio sigurna sredstva", kaže predsjednica sindikata BHRT-a Merima Kurtović Pašalić, upozorivši da će poduzeti sve mjere u skladu sa zakonom kako bi se izborili za svoja prava.

Od međunarodne pomoći do provalije

Zakonske temelje za formiranje Javnog RTV-sustava u BiH utrli su 2000. tadašnji visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch, uz profesionalnu pomoć konzultantskog tima BBC-a. Zakon je nametnuo njegov nasljednik Paddy Ashdown, četiri godine kasnije - nakon čega je u punom kapacitetu počeo s radom javni Radio-televizijski sustav BiH. S nekoliko manjkavosti, koje će 20 godina kasnije biti ključne za opstanak državnog javnog servisa.

Zakonom o javnom RTV-sustavu BiH predviđeno je da sustav čine Radio- televizija BiH kao Javni RTV-servis Bosne i Hercegovine, Radio-televizija Federacije BiH kao Javni RTV-servis FBIH, Radio- televizija RS kao Javni RTV-servis Republike Srpske i na kraju Korporacija. Korporacija Javnih RTV servisa u BiH trebala je biti formirana 60 dana nakon uspostavljanja tri emitera, ali entitetski emiteri su godinama opstruirali realizaciju, jer je to značilo „unošenje" svoje imovine u drugi sustav. Nijedan emiter, a posebno RTRS, nisu se htjeli odreći svog dijela autonomije u tom smislu. Usvojeni su entitetski zakoni dvije godine nakon isteka roka, koji nisu bili u skladu s državnim zakonom.

To je dalje dovelo do problema s raspodjelom sredstava od naplate RTV-takse, s obzirom da sredstva prema zakonu prikupljaju entitetski emiteri na području „svojih" entiteta, nakon čega polovinu daju BHRT-u. Bivši dugogodišnji urednik BH Radija 1 iz Sarajeva Emir Habul, napisao je prije nekoliko godina zašto je stanje takvo kakvo jeste.

„Zato što RTV-sustav treba predstavljati bh. instituciju, a srpska politika to neće; problem je što hrvatska politika traži uvođenje svog nacionalnog kanala; problem je što Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara ne provode Zakon; problem je što je međunarodna zajednica (OHR) od 2006. godine digla ruke od Zakona i koncepta koji je sama nametnula. Problem financiranja je samo izraz tih faktora", napisao je Habul, nakon što se tražio održiv model financiranja, jer do tada aktualni, koji je predviđao prikupljanje putem računa za fiksnu telefoniju, više nije bio održiv.

BHRT na budžetu?

Republika Srpska neće pristati na bilo kakve izmjene postojećeg zakona, kojima bi se zadiralo u autonomiju RTRS-a, nebrojeno puta su ponovili politički predstavnici ovog entiteta. Prema informacijama iz ove medijske kuće, postoji i plan ako bi presude o dugovanjima bile na njihovu štetu. U tom slučaju, kažu naši izvori, plan je gašenje odnosno likvidacija entitetskog emitera i formiranje novog pravnog lica, čime bi se izbjegla naplata.

U takvim odnosima, nije ostalo mnogo rješenja za BHRT. Jedno koje bi svakako bilo učinkovito je prebacivanje financiranja BHRT-a na Vijeće ministara, a da entitetski emiteri prikupljaju pretplatu kao i do sada.

„To je u ovom trenutku možda i najefikasnije rješenje. Jer vi imate sada sustav javnih emitera koji to nije, imate državni servis koji visi u financijskom i svakom drugom smislu. Ali da bi se to dogodilo, to povlači još jedno pitanje, koje je možda i glavni problem u cijeloj priči od početka. U tom slučaju Hrvatima treba dati kanal, jer bez njihovih ruku, to rješenje neće proći", zaključuje novinar iz Banja Luke Goran Dakić, nekadašnji član Programskog savjeta BHRT-a.

Treći kanal

Međutim, formiranje trećeg kanala značilo bi daljnju razgradnju ne samo BHRT-a, već i Bosne i Hercegovine, stav je gotovo svih bošnjačkih političara, zbog čega se ovo pitanje godinama ne stavlja na dnevni red, iako HDZ BiH ne odustaje od kanala na hrvatskom jeziku. Vrata za to su odškrinuta krajem 2022., kada je potpisan koalicijski sporazum Trojke, SNSD-a i HDZ-a BiH, a u kojem je jedna od točaka bila i reforma RTV-sustava u BiH, o čemu su detalji i način provođenja te reforme, ostavljeni da budu predmet daljnjeg razgovora. U međuvremenu, prije četiri godine Radiotelevizija Herceg-Bosne počela je emitiranje programa na hrvatskom jeziku. Utemeljitelji su Zapadno-hercegovački kanton, nevladina organizacija Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i 22 općine u kojima su Hrvati većina.