Svi krivci za Bosanskohercegovačku radioteleviziju

"Moralo je jednom kulminirati”, kaže za DW jedan od radnika BHRT-a, koji je u ovoj medijskoj kući od njenog osnivanja 2000. godine.

Kulminiralo je 23. ožujka kada je Porezna uprava Federacije BiH blokirala račun BHRT-a. Tim povodom oglasio se Upravni odbor Samostalnog sindikata radnika Radiotelevizije Bosne i Hercegovine, te izvijestio Parlamentarnu skupštinu BiH o bezizlaznoj situaciji u kojoj se našao ovaj javni servis.

Traži se odgovornost svih

U pismu, koje je Upravni odbor sindikata poslao svim državnim i međunarodnim organizacijama i veleposlanstvima u BiH, traži se odgovornost svih za trenutno stanje u Javnom servisu Bosne i Hercegovine.

"Neki nijemo promatraju kako se BHRT već godinama i desetljećima sustavno urušava od strane istih sila koje sustavno urušavaju i državu Bosnu i Hercegovinu. Kao reprezentativni sindikat radnika u Radioteleviziji Bosne i Hercegovine se obraćamo svima vama s apelom da ne dozvolite gašenje BHRT-a i više od 800 radnih mjesta širom Bosne i Hercegovine”, stoji u pismu.

Kako su naveli iz Sindikata, račun firme je blokiran zbog dugova za poreze i doprinose.

"Problemi s kojima smo suočeni, s blokadom računa, zaista su veliki i morat će se naći neko rješenje u vrlo kratkom roku i to je ono što je ozbiljan problem BHRT-u, a ovo je ujedno još jedan poziv nadležnim institucijama da se učini sve što se može učiniti da se problem riješi i da se izbjegne najcrnji scenarij", rekao je generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović u izjavi za BHRT.

Do blokade računa dovela je i prvostupanjska presuda Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci od 12. veljače prema kojoj Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) nije dužna isplatiti BHRT-u pripadajući dio prikupljene RTV-pristojbe, iako se u zakonu jasno navodi da 50% sredstava pripada BHRT-u. Ranije se Sud BiH oglasio nenadležnim za postupanje.

Prijetnje umjesto pomoći

I dok više od 800 zaposlenika BHRT-a sa strepnjom iščekuje svaki naredni dan, Rajko Vasić, član Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata-Milorad Dodik, na Twitteru je napisao: "BHRT - opstanak ili propast? Vasić: Ako vam je neprijatno, doći ću ja da je miniram", napisao je Vasić.

Vasićev tweet izazvao je brojne osude, a zastupnik Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Damir Arnaut podnio je kaznenu prijavu protiv Rajka Vasića.

"Podnio sam kaznenu prijavu protiv Rajka Vasića za kazneno djelo terorizam. Ovo je izuzetno ozbiljna prijetnja, strahovito opasno djelo, te se nadam da će Tužiteljstvo BiH promptno reagirati", napisao je Arnaut na Twitteru.

"Ova objava Vasića na Twitteru je samo vrh ledenog brijega i precizan pokazatelj što misle oni koji žele srušiti Radioteleviziju Bosne i Hercegovine. Nema nikakve dileme da se radi o terorističkoj prijetnji koja je prijavljena nadležnim organima, ali isto tako koristim ovu priliku da kažem da takve stvari neće proći i da će BHRT učiniti sve što je u našoj moći da nastavlja obavljati svoju funkciju kao što je i do sada", rekao je Karamehmedović.

Iako se SNSD ogradio od Vasićeve prijetnje, nešto ranije prvi čovjek ove stranke i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je novinarima:

"BHRT se na silu drži godinama. Što se mene tiče i treba ga ugasiti, a vama novinarima iz Republike Srpske garantiramo poslove u našim javnim servisima. To je jedna patnja godinama koja ne može nikako biti riješena. To je ničije osim ovih sa Zapada koji žele to nametnuti kao naše, a mi to nećemo. Naravno, neće oni dati da se to ugasi ali to govori o tome da apsolutno nešto što se na silu drži godinama ne može dati nikakav rezultat", rekao je Dodik.

A upravo je uspostava sustava stabilnog financiranja javnih servisa u BiH jedan od 14 uvjeta koje BiH treba ispuniti na putu ka članstvu u Europsku uniju. U posljednjem izvještaju Europske komisije za BiH navodi se, između ostalog, da su „tri javna RTV servisa i dalje izložena političkom utjecaju, posebno putem politički kontroliranih upravnih odbora, sa zabrinjavajućim trendom autocenzure“, kao i da država i dalje nema odgovarajući model naplate RTV-pristojbe, kako je predviđeno zakonom.

Sustav koji ne funkcionira od početka

Sustav javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini, koji čine BHRT, FTV i RTRS, uspostavljen je Odlukom visokog predstavnika Wolfganga Petritscha krajem 2005. godine. Od tada do danas više se govorilo o problemima javnih servisa, nego o njihovom normalnom funkcioniranju.

Loša zakonska rješenja, nepoštivanje zakona, utjecaj vlasti na uređivačku politiku, loše rukovođenje, nepovjerenje građana, program kojim veliki broj građana nije zadovoljan – samo su neki od problema s kojima se servisi suočavaju.

Međutim, najveći problem vezan je za naplatu i raspodjelu RTV-pristojbe.

“Radiotelevizija Republike Srpske nezakonito na svojim računima zadržava novac koji pripada BHRT-u. Taj dug je prešao 63.000.000 KM. Unatoč nedvojbenim dokazima u korist BHRT-a, Okružni sud u Banjaluci u tužbama na osnovu tih potraživanja presuđuje u korist RTRS-a. Nama radnicima se na taj način uskraćuje sve ono što smo predano i pošteno zaradili, i što po zakonu pripada našoj firmi. Taj novac bi bio i više nego dovoljan da sanira sve dugove BHRT-a, a našim gledateljima omogući kvalitetniji program”, navodi se u pismu Upravnog odbora Sindikata.

U skladu sa zakonom pristojbe na području Federacije naplaćuje RTVFBiH, na području Republike Srpske RTRS, a na području Brčko Distrikta BHRT. Kasnije je sporazumom dogovoreno da i na području Brčkog pristojbe naplaćuje RTRS. No, bez obzira na to tko prikuplja pristojbe, one bi se trebale dijeliti na način da BHRT-u pripada 50% sredstava, dok entitetskim servisima pripada po 25%.

Do 2017. godine naplata RTV-pristojbe obavljana je putem telekom operatera i općenito nije bilo većih problema u raspodjeli sredstava. No nakon isteka ugovora s telekom operaterima, RTRS je počeo naplaćivati pristojbu na drugi način i, suprotno zakonu, zadržavati sav prikupljeni novac.

“Ma taj model nije nikada bio problem. Ovo je čista politička priča”, kaže naš sugovornik s početka teksta koji iz razumljivih razloga želi ostati anoniman.

"Urušavanjem BHRT-a, mi rušimo BiH"

BHRT je preslikan odnos stanja u državi, poručio je lider HDZ-a BiH Dragan Čović. "Urušavanjem BHRT-a, mi rušimo i BiH. To treba biti ključna poruka svima onima koji drže alat u rukama, koji igraju dvostruke igre”, rekao je Čović.

Da se radi o smišljenom gašenju BHRT-a smatra i Adil Osmanović, visoki dužnosnik stranke SDA. "Oni su u dobroj mjeri uspjeli dovesti u nezavidnu poziciju BHRT”, kaže Osmanović.

Radnici BHRT-a zaradili su i drugu plaću koju nisu dobili. Ovoj medijskoj kući prijeti isključenje struje. Dugovanja firme iznose 19 milijuna maraka prema Poreznoj upravi, zbog čega su blokirani računi.

Suština cijele priče, kaže naš izvor iz BHRT-a, je što Zakon o javnom radiotelevizijskom sustavu nikada nije zaživio do kraja. Nije formirana Korporacija, koja je trebala osigurati financijsku neovisnost BHRT-a, ali RTRS ne želi "unijeti” svoju imovinu u taj sustav.

Prestanak rada BHRT-a definiran je zakonom. U članku 34. Zakona javnom radiotelevizijskom sustavu navodi se da Odluka o prestanku BHRT-a može biti donesena samo u obliku zakona.

Kako bi spasili Javni servis BiH od gašenja, zaposlenici ove medijske kuće najavili su prosvjed koji će biti održan u ponedjeljak, 28. ožujka 2022. godine u 12 sati. Brojni novinari iz drugih medijskih kuća, ali i umjetnici i muzičari podržali su BHRT kako se ne bi ugasio jedan od postulata države BiH.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu