Unija CDU/CSU: do političkog cilja uz pomoć AfD-a

U užarenoj atmosferi Bundestagje ove srijede raspravljao o pravom putu glede azilantske i migracijske politike. Raspravu je pokrenuo konzervativni vođa oporbe, predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz, koji, prema anketama, ima dobre šanse da nakon prijevremenih izbora za Bundestag 23. veljače postane novi kancelar. Njegov zastupnički klub CDU-a i bavarske sestrinske stranke CSU-a (Kršćansko-socijalne unije) podnio je dva prijedloga u Bundestagu, koji predviđaju osjetna pooštrenja kad je u pitanju politika useljavanja. Jedan od prijedloga prihvaćen je i glasovima stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je i službeno u nekim svojim dijelovima kategorizirana kao desno-ekstremistička stranka.  I to je presedan u povijesti parlamenta Savezne Republike Njemačke.

Scholz: "Pravo na azil je pouka iz povijesti"

Na početku je vidno emotivan kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) u svom vladinom priopćenju izjavio da Unija CDU/CSU svojim prijedlozima „udara sjekirom" u srž ustavnog prava na azil: "Pravo na azil neposredan je odgovor na užase nacističke vladavine. Tada su Nijemci i europski Židovi bili ti koje se odbijalo na stranim granicama. To se, prema pouci iz povijesti, nikada više ne smije dogoditi, to Njemačka nikada više ne smije dopustiti." Scholz je planove Friedricha Merza nazvao protuzakonitima. Predsjedniku CDU-a predbacio je da je "u afektu" raskinuo konsenzus demokratskih stranaka o tome da se ne surađuje s ekstremnim desničarima.

Merz: "Radimo ono što smatramo ispravnim"

Naime, kandidat CDU-a za kancelara posljednjih je dana jasno dao do znanja da bi prihvatio i glasove u pojedinim dijelovima ekstremno desnog AfD-a kako bi prijedlozi dobili većinu. Između ostalog, izjavio je za javni servis ZDF: "U zastupničkom klubu Unije radimo ono što u suštini smatramo ispravnim. Ako AfD to podrži, onda neka podrži. Isto dobro i ako ne podrži." 

Emotivnu raspravu o migracijama dodatno je zaoštrilo ubojstvo u bavarskom Aschaffenburgu prošlog tjedna, gdje su dvije osobe, uključujući dvogodišnje dijete, izbodene nožem. Osumnjičeni je uhićen i dolazi iz Afganistana. I ovaj strašan zločin jedan je od razloga zašto su migracija i azil trenutno glavne teme u predizbornoj kampanji. Bundestag je na početku rasprave minutom šutnje odao počast žrtvama.

No, provoditi pooštrenja uz podršku AfD-a kao stranke koja Uniji osigurava većinu? Do sada su i konzervativci iz CDU-a i CSU-a uvijek tvrdili da ni na koji način neće surađivati s ekstremnim desničarima. Unija je čak dodala klauzulu u svoje prijedloge kojom oštro kritizira politiku AfD-a. No sada je Merz u Bundestagu rekao da politika konačno mora djelovati nakon napada u Aschaffenburgu i u Magdeburgu pred Božić: "Ako suosjećanje i izrazi sućuti nakon ovakvih napada ne bi trebali postati samo puka politička rutina, onda se nakon Magdeburga i Aschaffenburga konačno moraju donijeti učinkovite odluke protiv priljeva ilegalnih izbjeglica u Njemačku i protiv njihova ilegalnog boravka u Njemačkoj."

Oštra kritika Merzovog kursa dolazi i izvan parlamenta, npr. od crkvenih predstavnika. U poruci upućenoj zastupničkim klubovima u Bundestagu, predstavnici evangeličke i katoličke crkve u Berlinu izjavili su: "Vrijeme i ton rasprave duboko nas uznemiruju." Nadalje su istaknuli da je rasprava pogodna za "...difamiranje svih migranata koji žive u Njemačkoj i poticanje predrasuda." 

Vlada bez većine

Posebno osjetljiv aspekt oba prijedloga konzervativaca: nakon raspada trostranačke koalicije SPD-a, Zelenih i liberala iz FDP-a u studenom prošle godine, manjinska vlada kancelara Scholza više nema većinu u parlamentu. No, konzervativci zajedno s AfD-om, FDP-om i ljevičarsko-populističkim Savezom Sahre Wagenknecht (BSW), koji se također zalaže za ograničenje migracija, imaju većinu. Merz je nakon glasanja izjavio da mu je žao što je AfD glasao za jedan prijedlog. Drugi prijedlog Unije CDU/CSU je odbijen.

U prvom prijedlogu, između ostalog, zahtijevaju su se trajne granične kontrole sa svim susjednim državama te zabrana ulaska za sve osobe bez važećih ulaznih dokumenata, čak i ako traže zaštitu. Osobe koje su obvezne napustiti zemlju trebale bi biti pritvorene, a deportacije bi se morale provoditi svakodnevno. U drugom prijedlogu Unija je zahtijevala "promjenu politike unutarnje sigurnosti". Međutim, oba prijedloga ne obvezuju saveznu vladu na provedbu jer se ne radi o zakonima.

U petak u Bundestagu: ponovo tema azila

Za razliku od zakonskog pooštrenja, o kojem CDU i CSU žele da Bundestag glasa u petak. Ovim planom predviđa se, između ostalog, ograničenje useljavanja i ukidanje prava na spajanje obitelji za osobe sa supsidijarnom zaštitom. To su ljudi koji žive u Njemačkoj i nisu dobili azil, ali smiju privremeno ostati iz drugih razloga. AfD, FDP i ovaj put i BSW najavili su da će glasati "za". No, ovaj zakon još bi morao potvrditi Bundesrat, dom 16 saveznih pokrajina. Hoće li se to dogoditi, potpuno je neizvjesno. U svakom slučaju, Bundesrat će se ovom tematikom baviti tek nakon prijevremenih izbora 23. veljače.

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu