Azil: Je li CDU srušio zaštitni zid AfD-u?

Kršenje ustava, ucjena, rušenje tabua? Prijedlozi koje kandidat za kancelara konzervativnih njemačkih stranaka CDU i CSU, predsjednik CDU-a Friedrich Merz sada želi iznijeti Bundestagu, su podijelile stranke demokratskog centra. I izazivaju bijes među preostalim vladajućim strankama, socijaldemokratima i zelenima. Jedno je sigurno: ovo će biti nezaboravna i uzbudljiva sedmica u političkom Berlinu.

Merz: "Baš me briga ko se slaže"

Nakon što su prošle sedmice u bavarskom gradu Aschaffenburgu u napadu nožem poginule dvije osobe, a osumnjičeni počinitelj muškarac iz Afganistana, Merz je predstavio plan u pet tačaka za znatno pooštrenu politiku azila i migracija.

Od tada je Merz nekoliko puta najavio da mu je svejedno ko će podržati ovaj prijedlog u Bundestagu. To onda vjerojatno važi i za djelomično desno ekstremističku Alternativu za Njemačku (AfD). Da je pitanje azila i migracija goruća tema za ljude u Njemačkoj pokazuju i istraživanja poput ARD Deutschlandtrenda, koja su provedena nakon napada u Magdeburgu, ali prije masakra u Aschaffenburgu.

Rezolucija CDU-a o nekompatibilnosti iz 2018

Zapravo, CDU podliježe takozvanoj rezoluciji o nekompatibilnosti iz decembra 2018., prema kojoj stranka kategorički isključuje koalicije i druge oblike suradnje s desničarskim populistima iz AfD-a. U političkim raspravama uvriježio se izraz "vatrozid" između CDU/CSU i AfD-a. 

Merz je na Drugom programu njemačke televizije (ZDF) tokom vikenda rekao da to još uvijek vrijedi: "Mi u frakciji Unije radimo ono što mislimo da je ispravno po tom pitanju. A ako se AfD slaže, onda se slaže. Ako se ne slaže, ona to treba ostaviti na miru. Nema razgovora, nema pregovora, nema zajedničke vlade. Mogu umiriti saveznog kancelara."

Scholz: Sumnje u Merzovu kancelarsku sposobnost

Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) je prethodno rekao za ARD: "Ako vođa opozicije sada sugerira da bi njemački kancelar trebao činiti stvari koje nisu u skladu s ustavom ove zemlje i europskim ugovorima, onda to govori nešto o njegovoj sposobnosti da obnaša visoku dužnost u Njemačkoj."

U ponedjeljak je Merz otišao korak dalje i ponovio svoj plan da prijedloge podnese još ove sedmice. Vrijeme je, rekao je Merz, da se konačno odlučimo po tom pitanju. A na SPD-u i Zelenima je, nastavio, je, koja će većina na kraju biti formirana.

FDP signalizira podršku pooštravanju pravila o azilu

Pozadina svega je sljedeća: od okončanja rada vlade SPD-a, Zelenih i FDP-a prošlog novembra, Njemačkom vladaju samo socijaldemokrati Olafa Scholza i Zeleni. Ova vlada više nema većinu u parlamentu. Međutim, Merzovi prijedlozi o pooštravanju politike azila mogli bi naći većinu ako se slože svi zastupnici CDU/CSU te kluba poslanika FDP-a, AfD-a i Saveza Sahra Wagenknecht (BSW). Hoće li se to dogoditi ove sedmice više je nego neizvjesno.

Kada je riječ o FDP-u, glavni tajnik Marco Buschmann, donedavni savezni ministar pravosuđa, signalizirao je svoje odobravanje Merzovih planova. Demokratske stranke ne bi trebale dopustiti AfD-u da im diktira što će raditi: "Samo ako demokrati riješe problem, demokracija će biti stabilna", rekao je Buschmann.

CDU-ovi planovi za politiku azila i migracije

Šta tačno planira CDU? Konzervativci žele da bude proglašena "iznimna vanredna situacija" nakon nekoliko nasilnih djela, od kojih su neka bila smrtonosna, a koja su osumnjičeni počinitelji tražitelji azila i imigranti. 

Granice bi trebale biti trajno kontrolirane, a ne kao dosad samo privremeno, što nije predviđeno ugovorima o granicama EU. Osobama koje na granici ne mogu pokazati važeće dokumente ne bi trebao biti dopušten ulazak u zemlju. Čak ni ako tvrde da imaju pravo na azil, što također krši važeći zakon. A osobe koje su obavezne napustiti Njemačku trebaju biti zadržane u pritvoru dok stvarno ne napuste zemlju.

Šef Zelenih: „Prijedlozi su protuustavni"

Predsjednik vladajuće stranke Zelenih, Felix Banaszak, o Merzu i njegovim planovima za azil je tokom vikenda rekao: "On je iznio prijedloge za koje znamo da su u suprotnosti s europskim zakonom i ustavom. I povezao je te prijedloge kako bi rekao: Ili će ih stranke demokratskog centra prihvatiti u potpunosti, ili on prihvaća većinu s s AfD-om kao nužno zlo, a to dovodi do velike nesigurnosti u ovoj zemlji."

Za SPD, član Bundestaga Sebastian Fiedler, koji je po struci kriminalistički istražitelj, za DW je rekao: "Kao policajac jednom sam se zakleo na ustav i ako kandidat za kancelara sada kaže da bi želio prekršiti europski zakon, onda nemam samo upitnike u glavi, već to ne mogu razumjeti."

Neki članovi SPD-a i Zelenih porede Merzov nastup sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i njegovim prvim danima na dužnosti. 

Uz prijavu se nalazi izjava protiv AfD-a

Merz je očito svjestan da uz moguće glasanje AfD-a za njegov prijedlog ulazi u osjetljivo područje. Uz prijedlog njemačkom Bundestagu stoga je priloženo priopćenje u kojem se CDU i CSU još jednom oštro ograđuju od AfD-a. U njemu je navedeno: "AfD koristi probleme, brige i strahove uzrokovane masovnom ilegalnom migracijom za raspirivanje ksenofobije i širenje teorija zavjere."

Katolička organizacija protiv antiimigrantske politike

Očigledno psihički oboljeli muškarac iz Saudijske Arabije u decembru je automobilom uletio na božićni sajam u Magdeburgu, usmrtivši šestero ljudi i ranivši još oko 300. Od tada je pitanje migracija i azila dominira predizbornom kampanjom za prijevremene izbore za Bundestag koji se održavaju 23. februara, što je manje od četiri sedmice. Masakr u Aschaffenburgu prije nekoliko dana dodatno je zaoštrio problem.

Organizacija za ljudska prava Action Dignity and Justice, čiji je suosnivač katolički svećenik Peter Kossen, to oštro kritizira. Organizacija je sada saopćila da se protivi lažnoj percepciji imigracije u Njemačkoj. U stvarnosti je, navodi organizacija, velika većina imigranata dobro integrirana. Više od četvrtine stanovništva, navodi organizacija, trenutačno ima migracijsko porijeklo, te nastavlja: "Migranti nisu kriminalci. Pravo na azil sadržano je u Osnovnom zakonu (njemački Ustav – op. red.) iz dobrih razloga."

Odluka u Bundestagu za sada neizvjesna

Još uvijek je nejasno može li se o prijedlozima doista glasati prije saveznih izbora. Oni još nisu uvršteni na dnevni red ovosedmične sjednice Bundestaga. Da bi se o njima brzo glasalo i da bi planovi uopće stupili na snagu prije izbora, ionako je potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu. A toga definitivno nema na vidiku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu