U Hrvatskoj ne manjka "ni nacionalizma ni korupcije"

„Hrvatska vlada izgubila većinu u parlamentu“, konstatira Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), objašnjavajući da je HDZ zatražio ostavku predsjednika vlade Oreškovića i otkazao suradnju s dosadašnjim partnerom Mostom, nakon što je predsjednik vlade od obojice svojih potpredsjednika zatražio da napuste vladu. Napominje se da HDZ želi stvoriti novu većinu u Saboru, a ako to ne uspije da je „spreman i za nove izbore“.

„Karamarko je time iznenada okončao jedan politički eksperiment u čiji uspjeh se oduvijek jako sumnjalo. Nije bilo formalnog koalicijskog ugovora, kao ni ovlasti premijera da smijeni članove vlade. Orešković je stalno ovisio o oba svoja zamjenika“, napominje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

U blokadi ima i nešto pozitivno

Berliner Zeitung donosi komentar iz pera Norberta Mappes-Niedieka koji smatra da „Hrvati traže nacionalnog spasitelja koji je 'čist'“. Ovo „čist“ odnosi se na čistoću od korupcije. Komentator dalje kaže da u najmlađoj članici EU-a ne manjka „ni nacionalizma ni korupcije“, dodajući: „Ta dva zla su u Hrvatskoj tako nesretno isprepletena da stalno jedno drugom stoje na putu.“ Komentator očekuje nove izbore iz kojih će kao pobjednici izaći socijaldemokrati koji će „profitirati od predvidivog pada HDZ-a“. „Ali, brojnim biračima bi draži bio jedan čist nacionalni spasitelj. A kako pokazuje primjer Mađarske, on bi samo morao izgledati čist, a ne stvarno biti čist“, zaključuje Berliner Zeitung.

I švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) donosi članak u kojem objašnjava najnoviji razvitak u Hrvatskoj. Te u njemu vidi i nešto pozitivno: „Koliko god samoblokada te zemlje bila nezgodna, ona sprječava i negativan razvitak. U susjednim državama Srbiji i Mađarskoj već nekoliko godina autokratske vlade dominiraju državnim aparatom. One su trodiobu vlasti oslabile do neprepoznatljivosti i upravljaju medijima prema vlastitom nahođenju. U takvu 'upravljanu demokraciju' Hrvatska se teško može pretvoriti. Istina, i ovdje ponovno jačaju nacionalističke ideologije izolacije i zajedništva. Ali, u društvu ukorijenjene antagonističke sredine suprotstavljaju se potpunoj vladavini jedne dominantne stranke“, konstatira Neue Zürcher Zeitung.

"Djeca su za mene djeca, a ne Srbi, Hrvati i muslimani"

Povodom održavanja Kids festivala u Sarajevu (od 3. do 6.6.) berlinski list Tageszeitung (taz) piše o organizatorici tog festivala, Njemici Susanne Prahl, i napornom putu kojim je morala kročiti kako bi u podijeljenoj Bosni i Hercegovini organizirala takvu jednu nadnacionalnu manifestaciju. Taz tako podsjeća da je ta povjesničarka umjetnosti i event menadžerica u okviru snimanja jednog dokumentarnog filma 1994. došla u Sarajevo i ostala u tom gradu.

Kad je prije 13 godina osnovala Kids Festival, piše dalje taz, mnogi njezini prijatelji i poznanici su, kako sama kaže, mislili da je "luda". "Jer, prekršila je sva politička i diplomatska pravila. Osam godina nakon rata su joj na živce išli učvršćeni sukobi između nacionalnih tabora Srba, muslimana i Hrvata. 'Kids Festival je, dakle, od početka bio jedan politički projekt', kaže Susanne Prahl. Naravno da je imala i poteškoća da pribavi potrebni novac. Veleposlanstva su pokušavala izbjeći dati novce, a Europska unija je kasnije, doduše, dala vremenski ograničenu pomoć, ali nije bila oduševljena", pojašnjava taz.

List dalje navodi da je za organizatoricu festivala podjela djece po nacionalnom predznaku u BiH "ludilo": "Za mene su djeca djeca, a ne Srbi, Hrvati ili muslimani", kaže Prahl, nastavljajući da je festival uspio zbog toga što su se roditelji i djeca sami organizirali i zbog samih napora organizatora: "To što je u nekim godinama i do 30.000 djece dolazilo u Sarajevo, to je logistički bio veliki izazov. 'Za nepovjerovati je, ali Bundeswehr mi je pružio podršku, bez njemačkih vojnika do prvih izdanja Kids festivala uopće ne bi došlo', ističe Susanne Prahl. No, ta Njemica inače svih tih godina nije dobila baš puno podrške od njemačke strane. 'Naprotiv tomu su se talijanski i francuski veleposlanici založili za jednu Njemicu koja organizira najveći dječji festival na Balkanu', ističe Prahl." Taz još napominje da stotine dobrovoljnih pomagača svjedoče o uspjehu nenacionalističkog koncepta Susanne Prahl, kao i da nove inicijative u Tunisu, Bugarskoj, Nigeriji i Italiji slijede primjer Sarajeva.