1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatski protesti protiv obrazovanja

Boris Rabrenović / Mehmed Smajić2. juni 2016

Širom Hrvatske je jučer protestovalo desetine hiljada ljudi tražeći nastavak provedbe cjelovite školske reforme. O tome, ali i najavi gašenje programa BHRT, piše štampa na njemačkom jeziku.

https://p.dw.com/p/1Iyn8
Foto: picture-alliance/Zuma Press/M. Lisanin

U tekstu naslovljenom „Hrvatska vlast odlazi udesno“, magazin Fokus piše: „Desničarski politički ideolozi ne dozvoljavaju da se zastarjeli obrazovni sistem modernizuje i umjesto toga, prema mišljenju kritičara ponavljaju prazne fraze: crkva, domoljublje, otac-majka-dijete-brak, proklinjanje istopolnih veza i zahtjevi za uzdizanjem nacionalne istorije koja nije uvijek bila uzvišena. Zagovornik tih vrijednosti je hrišćansko-konzervativna velika vladajuća stranka HDZ. Logično oko 500 eksperata na čelu sa Borisom Jokićem je prošle sedmice bacilo peškir na pod. Oni su preko godinu dana radili na „istorijskoj reformi školskog sistema“, koji je trebalo da bude kamen temeljac prve školske reforme nakon proglašenja nezavisnosti od prije četvrt vijeka. Obrazovni sistem „od obdaništa do fakulteta“ trebalo je da bude oslobođen starog tereta“.

Fokus piše da je ideološki zaokret unazad počeo još za vrijeme stare socijaldemokratske vlade prije tri godine. „Ekstremni konzervativci zajedno sa katoličkom crkvom i pored protivljenja socijalista su se izborili za referendum na kome je hrišćanska bračna forma prihvaćena kao pravilo i unesena u ustav. Potom je predsjednik Biskupske konferencije, Želimir Puljić, zahtjevao jedan drugi referendum na kome je fašistički pozdrav iz Drugog svjetskog rata „Za dom spremi“ ponovo trebalo da bude uveden u vojsku zemlje koja je članica EU i NATO. Za redovno skandiranje tog pozdrava na fudbalskim utakmicama međunarodna sportska udruženja su izrekla stroge kazne“.

40.000 ljudi izašlo na ulice da protestuje protiv vlade
40.000 ljudi izašlo na ulice da protestuje protiv vladeFoto: Getty Images/AFP

Fokus podsjeća da je HDZ od januara ponovo na vlasti i da je situacija od tada počela da se zahuktava. Podsjeća se da je novi ministar branitelja Mijo Crnoja želio da uvede „registar izdajnika“, te da je već nakon nedjelju dana morao da se povuče sa funkcije, ali ne zbog planiranog registra, već zbog protivpravnog prisvajanja zemljišta, kao i dobijanja povlaštenog kredita. Na kraju teksta spominje se i ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Fokus piše da su brojni francuski intelektualci zatražili njegovu ostavku zbog podrške fašističkim idejama, kao i da je na stranačkom zasjedanju HDZ-a Hasanbegović dobio najviše glasova na izborima za člana Predsjedništva.

Mađarski duh duva ka Hrvatskoj“

O ministru kulture Hasanbegoviću i Hrvatskoj danas piše i bečki Standard u tekstu naslovljenom „Mađarski duh duva ka Hrvatskoj“. „Hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović prošle sedmice je osudio otvoreno pismo u kome se traži njegova ostavka. Pismo su potpisali i bivša kanadska premijerka Kim Kempbel i dobitnik Nobelove nagrade za književnost Dario Fo. „Hasanbegović je vladin agent provokator i u tome uživa. Nedavno je obišao spomenik koji je nazvan po ustaškom komandantu iz Drugog svjetskog rata Rafaelu Bobanu. Čovjek sa trodnevnom bradom i svijetlim očima tačno zna da svaka njegova akcija nailazi na zgražanje među političkom ljevicom. On miješa kult ratnih veterana iz posljednjeg rata (1991-1995) sa fašističkim vremenom, kada je Hrvatska bila država marioneta nacista. Za Hasanbegovića je antifašizam „prazna formula“, izjava koja u bivšoj Jugoslaviji budi emocije“.

Još jedan ideološki front koji je HDZ otvorio - pored obračuna sa medijima – je odnos prema manjinama, piše Standard: „Od nezavisnosti Hrvatske (1991) ovo je prva vlada u kojoj nema ni jednog predstavnika srpske manjine. Srpka manjina čini 4,4 procenata stanovništva. Njihovo uključivanje je upravo zbog rata važno, na čijem kraju je desetine hiljada Srba izbjeglo iz Hrvatske. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća žali se da je od 2013. godine – kada se rasplamsala debata o ćiriličnim nastupima – porastao broj napada na Srbe u Hrvatskoj. Ljudi se vrijeđaju na ulici, pljuju, pojavljuju se antisrpski grafiti. Standard piše da rastući antiliberalizam podsjeća na politička dešavanja u Mađarskoj i dodaje da je u Hrvatskoj zabrinjavajući i rasizam prema Romima, te da je zbog rastućeg antisemitizma zabrinuta i jevrejska zajednica u Zagrebu.

Zatvaranje BHRT

Bosanskohercegovačka državna radio-televizija BHRT će zbog velikih dugova krajem juna biti zatvorena, piše austrijski list „Die Presse“ i napominje da će tim činom BiH biti prva država u Evropi koja neće imati javni rtv servis. Autor na početku teksta objašnjava način plaćanja rtv pretplate u BiH i to da su računi do sada dolazili uz telefonski račun. „Pošto mali broj građana nema fiksni telefonski broj, naplata je postajala sve veći problem. Zbog toga je BHRT predložio da se rtv račun plaća uz račun za struju. Međutim, to do danas nije odobrio parlament. BHRT mjesečno nedostaje oko 250.000 eura kako bi održao minimalnu produkciju, upozorila je uprava ove medijske kuće početkom godine. Ova institucija nije u stanju da plati račune za gas i struju. Zatvaranje javnog rtv servisa u BiH je od posebnog značaja. Država, podijeljena na dva entiteta, od Dejtonskog sporazuma potpisanog 1995. godine se de facto nalazi u krizi. Predsjednik manjeg entiteta, Republika Srpska, Milorad Dodik, godinama se zalaže za podjelu države“, piše pored ostalog austrijski list „Die Presse“.

BHRT je u velikim dugovima
BHRT je u velikim dugovimaFoto: DW/Z. Ljubas