Uči li svijet da voli atomske bombe?

Svakog utorka Rüdiger Lancelle sjeda u svoj automobil i vozi se do vazdušne baze Bundeswehra u Büchelu u Rajnland-Palatinatu. 83-godišnji mirovni aktivista tamo sjedi na kamperskoj stolici ispred kapije i stražari. Njegov cilj: je "otarasiti se oružja u Büchelu i zbrinutii ga", kaže on u telefonskom razgovoru za DW.

U bazi u Büchelu je lagerovano oko 20 atomskih bombi. Američke hidrogenske bombe B61 njemački borbeni piloti bi bacili u slučaju napada. Lancelle protestuje protiv ovog takozvanog "nuklearnog učešća" Njemačke.

Većina Nijemaca želi zadržati atomske bombe

Prije samo šest mjeseci činilo se da bi mirovni aktivisti poput Lancellea imaju podršku većine građana u zemlji. "Njemačka bez nuklearnog oružja" bio je cilj i stranaka u vladajućoj semafor-koaliciji. Međutim, nakon ruskog napada na Ukrajinu i nuklearnih prijetnji iz Kremlja, čini se da je to stvar prošlosti.

Prema najnovijoj anketi infratest-dimapa, provedenoj po nalogu ARD-ovog političkog magazina Panorama, 52 posto Nijemaca je sada za to da američke atomske bombe ostanu u Njemačkoj. U sličnom ispitivanju javnog mnjenja prije godinu dana za to ih je bilo 14 posto.

To da Nijemci uče da vole bombe, osjeća i Lancelle: "Uvek pored svoje  stavim još jednu stolicu kako bi se ljudi osećali pozvanima na razgovor. Ali do sada niko nije došao i rekao: U pravu si."

Novo oružje za nuklearni arsenal

Od 2023. atomske bombe u Büchelu trebaju biti zamijenjene novim modelom B61-12. To moderno oružje ne samo da može biti usmjereno ka meti, već se i njegova eksplozivna snaga može promjenjivo podesiti. Kritičari se plaše da bi to moglo sniziti prag ograničenja za stvarnu upotrebu te bombe.

SAD troše oko 10 milijardi američkih dolara na modernizaciju svojih atomskih bombi, a Njemačka pak ulaže milijarde eura u odgovarajuće avione-nosače tipa F-35.

"Nakon decenija nuklearnog razoružavanja, sve nuklearne sile trenutno troše mnogo novca na nove nuklearne bojeve glave i sa njima povezane sisteme kao što su rakete, brodovi, podmornice ili avioni. „Sve one se intenzivno bave modernizacijom svog arsenala", primjećuje Hans Kristensen, stručnjak iz Instituta za istraživanje mira SIPRI. "Zemlje ponovo pridaju više važnosti nuklearnom oružju."

Kina želi biti u prvoj nuklearnoj ligi

Tu se posebno ističe jedna zemlja: "Niko tako rapidno ne povećava broj nuklearnog oružja kao Kina", kaže Kristensen u razgovoru za DW. „Ne znamo zašto je to tako, jer Kina ne želi razgovarati o tome. Ona se ne očituje o izgradnji silosa koji su očito namijenjeni za balističke projektile." U protekle dvije godine, Kristensen je na satelitskim snimcima identifikovao oko 300 takvih novoizgrađenih silosa u kineskim pustinjama.

"Možda se Kina boji da njen trenutni arsenal ne bi preživio nuklearni napad Sjedinjenih Američkih Država", kaže Kristensen. "Možda je to i reakcija na činjenicu da će protivraketna odbrana biti bolja u budućnosti i da Kina želi da bude u stanju da nadjača takve sisteme sa više bojevih glava." U svakom slučaju, jedno je sigurno: predsjednik Xi Jinping želi vojsku "svjetske klase" - a ona bi također trebala biti opremljena nuklearnim oružjem.

Počinje li nekontrolisana trka u naoružanju?

Zato bi bilo važno da se Kina međunarodnim sporazumima obaveže na maksimalan broj nuklearnog oružja, kaže Kristensen. "Međutim, Kinezi za to do sada nisu pokazali interes. Oni odbijaju sve prijedloge."

Uskoro se SAD i Rusija više neće morati držati zacrtane gornje granice. Jer sporazum "Novi početak" (New Start) ističe 2026. godine - gdje Start znači "Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja" (Strategic Arms Reduction Treaty). "Novi početak" je jedini preostali element nekada sveobuhvatnog sistema ugovora o kontroli naoružanja. On ograničava broj strateškog nuklearnog oružja kao što su rakete dugog dometa. "S obzirom na ruski rat u Ukrajini i razvoj Republikanske stranke u SAD-u, malo je vjerovatno da će doći do narednog sporazuma", procjenjuje Kristensen.

Time bi počelo novo nuklearno nadmetanje između Kine, Rusije i SAD-a. "Ali to se također odnosi na vrlo dinamične nove nuklearne države kao što su Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja", strahuje ovaj stručnjak iz SIPRI-ja. Opasnost od nuklearnog rata je stoga znatno veća nego prije jedne decenije. "Živimo u novoj eri nuklearnih rizika."

Mutanti u Bajkalskom jezeru

Ovi rizici se trenutno posebno slikovito opisuju na ruskoj državnoj televiziji. "Ako se situacija i dalje bude ovako razvijala, u Bajkalskom jezeru će preživjeti samo pojedini mutanati", rekao je prije nekoliko dana TV voditelj i promotor Putinove politike Vladimir Solovjov. "Ostatak svijeta će nestati u masovnom nuklearnom napadu."

Čini se da Rusija želi održati atmosferu straha od svog ogromnog nuklearnog arsenala. Ona je osmišljena kako bi spriječila zemlje NATO-a da direktno intervenišu u ratu za odbranu Ukrajine. Ta logika osigurava da i druge zemlje, poput Irana, također teže razvoju nuklearnog oružju kako ih drugi ne bi smjeli napasti.

Svijet bez nuklearnog oružja zbog toga će vjerovatno postati veoma dalek. To je jasno i njemačkom mirovnom aktivisti Lancelleu. „Da, to je borba protiv vetrenjača“, kaže on. Međutim, kao kršćaninu, kako ističe, njegov zadatak je da se angažuje na promociji nenasilja. "Ne poznajem ni jedno drugo oružje osim molitve." Zato Lancelle namjerava nastaviti sjediti ispred kapije u Büchelu i protestovati protiv nuklearnog oružja - tiho i vjerovatno sam.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu