Samit EU i raspodjela funkcija

U ponedeljak prošle nedelje, poslije evropskih izbora,šefovi država ili vlada 27 članica Evropske unije još nisu bili uspjeli da se dogovore oko raspodjele četiri najviše pozicije u EU. Ali u četvrtak (27.6.), kocka je bačena na redovnom samitu EU u Briselu. Za jednu funkciju se, međutim, poprilično sigurno zna: predsjednica Evropske komisije, Njemica Ursula fon der Lajen, vjerovatno će dobiti željeni drugi petogodišnji mandat. Kao i obično, njena demohrišćanska partija (Evropska narodna partija - EPP) je najveći Klub poslanika u novom sazivu parlamenta i stoga polaže pravo na mjesto predsjednika/ce na čelu Evropske komisije.

Njemački kancelar Olaf Šolc (SPD) nije ostavio nikakvu sumnju da će 27 država EU predložiti Fon der Lajen i da će je izabrati tri najvažnije parlamentarne grupe: demohrišćani, socijaldemokrati i liberali. „Pošto politička platforma, koja je ranije podržavala predsjednicu u parlamentu, ponovo ima većinu, vjerujem da ćemo moći brzo da dođemo do razumnog rješenja", rekao je Olaf Šolc u Briselu prošle nedelje.

EPP malo igra poker

Tri kluba poslanika u političkom centru parlamenta imaju ukupno 406 poslanika. Apsolutna većina u Evropskom parlamentu je 361. Čisto matematički gledano, Fon der Lajen tako ne bi trebalo da zavisi od glasova rastućeg desničarsko-populističkog ili desničarsko-ekstremističkog tabora. No, predsjednica Evropske komisije je uoči evropskih izbora ostavila otvorenim pitanje, da li bi sarađivala i sa desničarskim poslanicima, kada bi oni bili nastrojeni proukrajinskii proevropski. Za Fon der Lajen bi takođe mogli da glasaju i Zeleni, koji su gubitnici evropskih izbora Pregovori u parlamentu o organizovanju većine za ovu demohrišćanku, kojoj bi to bio drugi mandat na funciji predsjednice EK,  trenutno se odvijaju iza kulisa. Glasanje je zakazano za 17. jul u Strazburu.

Poslije neformalnog pripremnog samita šefova država i vlada prošle nedelje, jasno je da će bivši portugalski premijer Antonio Kosta preuzeti predsjedavanje Evropskim savjetom. Socijaldemokrata je bio kandidat zemalja juga Evrope. Još uvijek se vodi debata da li bi ga poslije dvije i po godine na funkciji trebalo da zamijeni konzervativni političar. Demohrišćani među šefovima vlada traže veći uticaj za svoju političku porodicu, jer su oni ipak bili pobjednici izbora. Premijerka Estonije iz Liberalne stranke Kaja Kalas mogla bi da postane nova visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost. Ona bi bila zabilježena kao predstavnica država članica sa istoka Evrope. Predsjednica parlamenta, demohrišćanka Roberta Metsola, mogla bi da ostane na svom mjestu još dvije i po godine i računa se kao kandidatkinja odnosno predstavnica malih država juga Evrope.

NATO je dio kadrovskog paketa

Položaj generalnog sekretara NATO-a takođe je dio delikatnog balansiranja između parlamentarnih grupa  i geografskog porijekla kandidata. Po volji država NATO-a, dobiće je holandski premijer u odlasku Mark Rute. I on je liberal poput Kaje Kalas i zadovoljio bi zahtjeve sjevernih Evropljana za mjestom u kadrovskoj vrtešci EU. Samo je Rumunija kočila do prošlog četvrtka. Naime, predsjednik Rumunije Klaus Johanis se i sam prijavio za tu funkciju, ali je potom povukao svoju kandidaturu. Konzervativni Rumun se nada da će možda dobiti šansu za jedno od četiri najviša mjesta u EU.

Francuska ne želi pozicije

Francuski predsjednik Makron, koji je prije pet godina pogurao Ursulu fon der Lajen na njenu funkciju predsjednice Komisije, ovog puta je suzdržan. Zato što je Francuska zadovoljna predsjedničkom funkcijom u Evropskoj centralnoj banci.

Mandat Francuskinje Kristin Lagard se završava tek 2027. Međutim, kao cijenu za njegovo odobrenje kadrovskog paketa, Emanuelu Makronu bi se vjerovatno dopalo političko obećanje da će se nova Evropska komisija snažnije založiti za otplatu zajedničkih dugova EU i lakša finansijska pravila. Barem tako prenose italijanski mediji. Ne zna se, međutim, da li je to tačno. Jer, veliki dio kadrovske vrteške su ionako glasine.

Na Samitu EU u četvrtak i petak ne bi trebalo da se govori samo o funkcijama, već i o sadržaju. Bezbjednost i odbrana će vjerovatno biti u vrhu, dok zaštita životne sredine i klime su niže na dnevnom redu.

„Još smo usred rata", upozorila je danska premijerka Mete Fredriksen, misleći na ruski napad na Ukrajinu. "Po mom mišljenju, Fon der Lajen je uradila dobar posao. Potrebne su nam brze odluke o svemu što se trenutno dešava u svijetu. Uvjerena sam da ćemo uspjeti."

Italija želi superkomesara

Šefica italijanske desničarske nacionalističke vlade Đorđa Meloni kaže da želi da ojača uticaj Italije u EU, posebno zato što je njen desničarsko-nacionalistički Klub poslanika evropskih konzervativaca i reformista (EKR) dobio nešto više mandata i sada raspolaže sa 83 mjesta u Evropskom parlamentu. Međutim, Meloni se suzdržava kada su u pitanju kadrovska pitanja. Stoga nijedan Italijan nije predložen za najviše funkcije. Meloni bi da njena zemlja dobije važnu poziciju, koja tek treba da se formira u Evropskoj komisiji. Dopalo bi joj se da Italijani dobiju mjesto potpredsjednika Komisije, koji bi bio zadužen za ekonomiju, industriju i finansije.

Slovački predsjednik Peter Pelegrini, koji predstavlja premijera Roberta Fica u Briselu nakon što je ovaj teško povrijeđen u pokušaju atentata tokom predizborne kampanje, prošle nedelje je još bio sumnjičav. Zemlje istočne Evrope su posljednjih godina bile nedovoljno zastupljene na najvišim funkcijama. Ni Poljska, Rumunija ili Bugarska nisu uzete u obzir, požalio se i jedan istočnoevropski EU-diplomata iza zatvorenih vrata.

Potrebna je jača većina

Da bi Ursulu fon der Lajen Savjet predložio za predsjednicu Komisije, potrebna joj je saglasnost 20 od 27 država članica, koje čine 65 odsto stanovništva EU, takozvana pojačana dvostruka većina. Prema izjavama koje su se mogle čuti iz zgrade Savjeta, ovu većinu bi svakako trebalo da dobije. I spoljnom predstavniku ili predstavnici EU potrebna je pojačana dvostruka većina.

Predsjednica parlamenta je takođe dio pregovaračkog paketa, ali je zapravo bira sam Evropski parlament, nezavisno od samita EU i to apsolutnom većinom. Kao i uvijek kada se radi o političkim odlukama u EU, sve je povezano sa svim. Tek kada sve četiri funkcije budu jasne, biće objavljeno da je pao dogovor.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu