Debakl Zelenih na izborima za Evropski parlament

Na izborima za Evropski parlament u Njemačkoj, pobjedu su zabilježili njemački demohrišćani CDU/CSU, dok je Alternativa za Njemačku (AfD) postala druga najjača stranka. Ovo se smatra kaznom za njemačku vladu i etablirane stranke. Zeleni su pretrpjeli najveći gubitak osvojivši osam posto glasova manje u poređenju s evropskim izborima 2019. godine. Posebno je zanimljivo bilo ponašanje mladih birača. Šesnaest posto mladih između 16 i 24 godine glasalo je za AfD, što je tri puta više nego prije pet godina. Zeleni su od ove starosne grupe dobili samo 11 procenata, što je pad od 23 posto u poređenju s 2019. godinom, kada je minimalna starosna dob za glasanje bila 18 godina. I to, iako je prema anketi "Budućnost? Pitajmo mlade! – 2023",  koju su sproveli Savezno ministarstvo za zaštitu okoliša i Savezni ured za zaštitu okoliša, osam od deset ljudi između 14 i 22 godine u Njemačkoj smatralo da je zaštita klime važna. 

Otuđenje od Zelenih? 

Zašto su se, nakon velikog uspjeha 2019. godine, mnogi mladi ljudi okrenuli protiv Zelenih? 
Matthias Jung iz "Istraživačke grupe o izborima", vodećeg njemačkog instituta za istraživanje izbora, objašnjava velike gubitke Zelenih otuđenjem dijela njihovih tradicionalnih birača, posebno među pacifistički nastrojenim pristalicama. "Zeleni dolaze iz pacifističkog okruženja a trenutno su najtvrdokorniji zagovornici vojne podrške Ukrajini“, kaže Jung. On smatra kako sigurnosna politika i politika migracija trenutno nadmašuju temu zaštite klime i okoliša. Zaštita klime je "u cijeloj populaciji, pa tako i u svim starosnim grupama, relativno izgubila na značaju, te stoga pitanja klime i okoliša u trenutnoj političkoj situaciji ne igraju veliku ulogu kao prije," kaže Jung. 
Ovo potvrđuju i rezultati ankete "Budućnost? Pitajmo mlade! – 2023". Iako su zaštita klime i okoliša još uvijek prioritet za mlade ljude, ove oblasti su na listi najvažnijih tema tek na sedmom mjestu, iza obrazovanja, zdravstvenog sistema, socijalne pravde, inflacije i troškova života. 

2019. godine je zaštita od klimatskih promjena bila na prvom mjestu - u istoj anketi. Iako je zaštita klime i okoliša još uvijek važna za mlade birače, to se nije odrazilo na njihovo glasanje. Klimatski pokret je posljednjih godina izgubio podršku, konstatuje Sebastian Koos, profesor sociologije i društvenih pokreta na Univerzitetu u Konstanzu. U trenutnoj kriznoj situaciji, klimatski pokret se bori za pažnju i za ostvarenje nekog političkog uspjeha. "Nalazi se u teškoj situaciji, posebno među mladima koji traže svoje mjesto," kaže Koos.

Volt privlači pažnju, AfD cilja na mlade putem TikToka

Dok su na evropskim izborima u Njemačkoj, najviše glasova (30 posto) osvojili demohrišćani, okupljeni u stranke CDU/CSU, manje stranke – poput Volta ili Stranke za zaštitu životinja – dobile su ukupno 28 procenata glasova mladih između 16 i 24 godine, prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja, koje je proveo institut Infratest dimap. Ovo može biti jasan znak da su mladi birači generalno razočarani sadržajima, koje nude etablirane stranke. Kroz male stranke poput Volta, grupe pobornika politike Zelenih dobile su dodatnu političku ponudu. Klimatska neutralnost je prioritet za stranku Volt. Do 2040. godine EU treba poslovati sa „čistim" energentima, umjesto do 2050. kako je ranije planirano. Stranka je među mlađima od 30 godina dobila skoro osam procenata glasova, što je daleko iznad prosjeka, kaže Jung.

Desničarski AfD je, više nego bilo koja druga njemačka stranka, ciljano pristupio mladima – i to se isplatilo, kažu stručnjaci. Kampanjama na društvenim mrežama – posebno na TikToku i Instagramu – AfD je uspio privući mlade emotivnim i lako razumljivim porukama.

Nezadovoljstvo njemačkom vladom

Vladajuća koalicija Liberala, Socijaldemokrata i Zelenih se suočava s mnogim problemima. Zbog presude Ustavnog suda o ograničavanju njemačkog državnog duga, nastala je rupa u budžetu od milijardu eura za zaštitu klime. "Veoma sam razočarana politikom vlade i mislim da nisam jedina. Iznevjerena je čitava moja generacija, naprosto smo izostavljeni! Totalno sam frustrirana i dijelim zabrinutost sa drugima," kaže 19-godišnja Samira Ghandour, aktivistkinja pokreta Fridays For Future. Ove godine je prvi put glasala, ali nije htjela otkriti za koga. Ipak, čini joj se ohrabrujuće da su mnogi mladi birači dali glas malim strankama, koje se zalažu za ljudska prava, ženska prava, klimatske promjene i pluralno društvo.

Za Auréliena Saussaya, asistenta profesora na „London School of Economics", zeleni trenutno ne uspijevaju ljudima objasniti da reforme ne moraju dovesti do lošijeg životnog standarda i većih troškova. Kao primjer navodi zakon o grijanju u Njemačkoj. U budućnosti bi više domaćinstava trebalo zamijeniti grijanje na naftu ili gas toplinskim pumpama. Zakon ima smisla s ekonomske i ekološke tačke gledišta, kaže Saussay. Međutim, način na koji je zakon implementiran, izazvao je probleme. Zakon je percipiran kao nepravedan, "što je dovelo do snažnog protivljenja jer se doživljava kao zakon koji nameće visoke troškove domaćinstvima koja to možda ne mogu podnijeti," kaže Saussay.

Da li je radikalni klimatski protest odbio mlade birače?

Prema anketi "Budućnost? Pitajmo mlade! – 2023", preko 60 procenata mladih smatra da klimatski aktivisti svojim akcijama šire pretjeranu paniku. Ovaj procenat se gotovo udvostručio od 2021. godine, kaže Angelika Gellrich iz Njemačkog ureda za zaštitu okoliša. Preko 80 procenata mladih smatra da su protestne forme poput oštećenja imovine ili blokade ulica pretjerane. Jasno je da ovo nailazi na relativno malo razumijevanja i da se ne smatra prikladnim načinom za pridobijanje većine u društvu.

Samira Ghandour iz pokreta Fridays for Future ne vjeruje da je mirno blokiranje aerodroma ili ulica narušilo ugled klimatskog pokreta. Ipak, može razumjeti zašto ljudi smatraju te akcije problematičnim. "To je jedan od razloga zašto sudjelujem u Fridays for Future, a ne u drugim grupama, jer vjerujem da su masovni protesti mirnim putem još uvijek najbolji način za mobilizaciju civilnog društva."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu