Sa 72 godine još uvijek na gradilištu

Više od 1,3 miliona žena i muškaraca u Njemačkoj radi i nakon odlaska u penziju. Na to ukazuje značajan rast broja zaposlenih penzionera u protekle četiri godine. Prema statistici Saveznog zavoda za zapošljavanje, u junu 2021. gotovo 300.000 ljudi "iznad standardne starosne granice za penzionisanje" radilo je u djelatnostima koje podliježu plaćanju doprinosa za socijalno osiguranje. To je povećanje od skoro 30 posto u odnosu na 2017. godinu.

Nešto umjerenija je stopa rasta u segmentu tzv. mini poslova. Oko milion penzionera u Njemačkoj obavlja mini poslove, što je porast broja za oko pet posto. Pandemija očigledno nije uticala na trend većeg broja zaposlenih penzionera. Starije osobe spadaju u rizičnu grupu koja se suočava sa težim protokom bolesti.

Firme cijene iskustvo

Firma Arnoa Barthelmesa već više od 20 godina nastavlja zapošljavati svoje radnike i nakon odlaska u penziju. „Naši seniori ne samo da prenose svoje dugogodišnje iskustvo," kaže šef ovog porodičnog preduzeća iz Zela-Mehlisa u Tiringiji. "Oni zrače i određenom mirnoćom u firmi. Zahvaljujući njima se i vrlo važne stvari, poput pristojnosti i uzornog ponašanja, prenose sa starije na mlađu generaciju."

I veće kompanije kao što je JENATEC industrijska montaža takođe se godinama namjerno oslanjaju na starije zaposlenike. Ova firma posreduje u zapošljavanju 450 tehničara mehatronike, zavarivača, električara i rukovodilaca gradilišta.

Njih 15 je već u starosnoj dobi za penzionisanje. No, oni nastavljaju da rade jer ih kompanije namjenski traže. "Sve više naših mušterija prepoznaje vrijednost iskusnih kolega," kaže šef kompanije Peter Schmidt. Najstariji zaposlenik JENATEC-a je i sa 72. godine još uvijek je radio na gradilištu.

"Jednostavno mi je bilo dosadno"

65-godišnji Anton Janousch iz Lugaua u okrugu Erzgebirge preživio je teško oboljenje uzrokovano kancerom. Tada je kvalifikovani graditelj željezničkih pruga, a kasnije i finansijski savjetnik, službeno otišao u penziju. Ipak, Janousch sada vozi taksi u jednoj maloj kompaniji iz Lugaua - čak i noću i vikendom. Svakog mjeseca on ostvari oko stotinu sati vožnje. Ovom penzioneru je novac od posla taksiste potreban. Posebno zato što njegovo privatno zdravstveno osiguranje zahtijeva dobar dio njegove penzije.

"Počeo sam da vozim taksi jer nisam želio da sjedim sam kod kuće poslije bolesti. Nemam rodbine, imam samo mačku i jednostavno mi je bilo samo dosadno", kaže Janousch. Sve dok bude zdravstveno sposoban, on želi da nastavi sa vožnjom taksija. „Moj šef će takođe prestati da se bavi tim poslom za dvije ili tri godine a do tada ćemo voziti zajedno", kaže Anton Janousch.

Novac nije najvažniji motiv

Posebno u medicinskom sektoru, mnogi koji bi već mogli biti u penziji nastavljaju da rade, što pokazuje analiza trenutnih podataka na tržištu rada po zanimanjima. Aktuelna studija Instituta za njemačku privredu (IW) koja se odnosi na poslodavce pokazuje da dodatni prihodi ne igraju centralnu ulogu za mnoge zaposlene penzionere. "Većina njih jednostavno želi da radi. Mnogi uživaju u onome što rade i žele ostati aktivni", kaže naučnik iz IW-a Oliver Stettes. "Tamo gdje se kao motiv spominje novac, siromaštvo u starosti nije nužno razlog za zapošljavanje."

Prema rezultatima istraživanja IW-a, četiri od deset kompanija zapošljavaju seniore. Kompanije sve više prepoznaju vrijednost koju stariji zaposlenici imaju za njih. "U 2015. su kompanije htjele zadržati četvrtinu takvih zaposlenika. Tri godine kasnije, taj broj je porastao na 58 posto. To znači da bi preduzeća željela zadržati šest od deset osoba koje se penzionišu", kaže Stettes. Samo na taj način kompanije mogu osigurati prenošenje znanja na mlađe kolege i barem donekle ublažiti probleme uzrokovane nedostatkom kvalifikovanih radnika.

Seniori odlaze, a mladih nedostaje

I Martin Witschaß iz Trgovinsko-industrijske komore Chemnitz također je primijetio znatno povećano interesovanje kompanija za zapošljavanje penzionera. On pomaže kompanijama ukoliko imaju pitanja o ugovorima o radu sa penzionerima. "Broj slučajeva se nedavno udvostručio i utrostručio", kaže Martin Witschaß.

Broj takvih upita će se znatno povećati u cijeloj Njemačkoj. U to su sigurni stručnjaci i poduzetnici.

Prema aktuelnoj studiji IW-a iz oktobra prošle godine, manjak kvalifikovanih radnika već sada je veći nego prije izbijanja pandemije. Nedostaje skoro 400.000 kvalifikovanih radnika, što je 50.000 više nego ranije - posebno u istočnoj Njemačkoj. Relativno veliki broj zaposlenih ovdje odlazi u penziju, a istovremeno je sve veći nedostatak mladih koji bi zauzeli njihova radna mjesta.

fsgvb&mdr&tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.