Putinovi odani prijatelji u Teheranu

Ubrzo nakon oružane pobune Wagnerovih plaćenika u Rusiji, ruski predsjednik Vladimir Putin telefonirao je sa iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem. Kremlj je u ponedjeljak, 26. juna, saopštio da je iranski predsjednik "obećao punu podršku rukovodstvu Ruske Federacije". Drugi telefonski poziv uslijedio je dva dana kasnije. Ovog puta načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga razgovarao je sa ruskim ministrom odbrane. Kako prenosi "Tehran Times", Mohamed Bagheri i Sergej Šojgu razgovarali su o najnovijim dešavanjima u Rusiji, bilateralnim vojnim odnosima i regionalnim bezbjednosnim pitanjima. Bagheri je pozvao ruskog ministra odbrane da dođe u Teheran.

"Ustanak u Rusiji nije razlog da se Iran distancira od Rusije", izjavio je za DW Arman Mahmoudian predavač ruskih i bliskoistočnih studija na Univerzitetu Južne Floride koji je studirao u Teheranu i Moskvi. U intervjuu za DW, on objašnjava: "Od predsjedavanja Mahmuda Ahmadinedžada (2005. do 2013.), Iran vodi vanjsku politiku orijentisanu na istok. Rusija igra važnu ulogu za Iran. Posebno nakon što su se SAD povukle iz nuklearnog sporazuma sa Iranom (2018) Rusija se smatra pouzdanim saveznikom iranskih tvrdolinijaša, koji rusku invaziju na Ukrajinu vide kao priliku da se dokažu kao ruski partner."

Mahmoudian očekuje da će rat u Ukrajini postati brutalniji kao rezultat pobune Wagnerove grupe, koja je skoro stigla do kapija Moskve. Putin želi da pokaže snagu spoljnom svijetu. U februaru 2022. Rusija je napala Ukrajinu i već 16 mjeseci pokušava vladu u Kijevu baciti na koljena. Za ovaj agresorski rat, šefu Kremlja Vladimiru Putinu potrebna je svaka moguća pomoć.

Prema navodima SAD, Rusija je produbila svoju vojnu saradnju sa Iranom. Obje zemlje proširuju svoje vojno partnerstvo bez presedana, izjavio je u maju glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. Rusija je posebno zainteresovana za moderne iranske borbene bespilotne letelice. Iran je od avgusta 2022. godine isporučio Rusiji više od 400 dronova, rekao je Kirby. Stoga su SAD i EU uvele dalje sankcije Iranu.

Saradnja u sjeni američkih sankcija

Početkom juna, britanska televizija Sky News također je izvijestila o dokumentu koji je procurio u javnost u kojem se navodno dokazuje da je iranska municija isporučena u Rusiju. U dokumentu od 14. septembra 2022. godine, a koji je na uvid imao Sky News, na 16 stranica se navode detalji o isporuci granata, tenkova i haubica. Kako prenosi Sky News, dokumenti su predstavljeni  ukrajinskom premijeru Denysu Shmyhalu i britanskom ministru vanjskih poslova Jamesu Cleverlyju. Ako se dokumenti zaista pokažu vjerodostojnim, istraga će biti pokrenuta.

Istovremeno, Iran pati od sankcija koje su donesene protiv Rusije. Obje zemlje se finansiraju prvenstveno izvozom energije i smatraju se rivalima na globalnim tržištima. Ruska prodajna tržišta su sada znatno manja zbog sankcija i zato Rusija nudi naftu i gas uz značajne popuste zemljama poput Kine, Indije i Turske. Ali oni se smatraju tradicionalnim kupcima Irana.

"Iran se neće distancirati od Rusije. Ali pod ovim okolnostima, Iran pokušava da ima deeskalirajući efekat prema Zapadu - na primjer indirektnim pregovorima sa SAD", kaže stručnjak Mahmoudian. Prema medijskim izvještajima, SAD i Iran rade na neformalnom dogovoru u sukobu oko nuklearnog programa. Sjedinjene Američke Države pokušavaju obuzdati iranski nuklearni program kroz neslužbene pregovore. Prema pisanju New York Timesa, Iran planira ograničiti svoje obogaćivanje uranijuma na 60 posto i, prije svega, povećati saradnju sa međunarodnim nuklearnim inspektorima. Zauzvrat, na primjer, američke ekonomske sankcije ne bi trebale biti dodatno pooštrene.

Iran do sada nije imao nikakve koristi od planiranog proširenja ekonomskih odnosa između Moskve i Teherana. To bi trebalo da se promijeni, obećava Rusija. Do kraja godine Rusija želi da zaključi sporazum o slobodnoj trgovini sa Iranom i još četiri zemlje u regionu. Prema riječima zamjenika ruskog premijera Alekseja Overčuka, sporazum ima za cilj jačanje ekonomske saradnje između zemalja koje se protežu od granica istočne Evrope do zapadne Kine. U tom cilju Moskva pregovara sa Jermenijom, Bjelorusijom, Kazahstanom, Kirgistanom i Iranom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu