Paradoks vlasti i sunovrat evropskog puta BiH

Nepunih godinu dana od pozitivne odluke Evropske unije o početku pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, kompletna priča o reformama, napretku i otvaranju pregovora, polako pada u zaborav. Posljednjih nekoliko mjeseci inicirano je toliko smjena unutar državne koalicije, da ih je teško uporediti i sa posljednjih nekoliko godina.

Stranke Trojke, koje su u državnoj koaliciji sa SNSD-om i HDZ-om BiH, ne žele više Milorada Dodika za partnera u vlasti. Za prvog čovjeka Naroda i pravde Elmedina Konakovića, ta priča je završena. „Za Trojku SNSD ne postoji kao partner, za nas je SNSD izbrisan gumicom na državnom nivou jer je to partner koji je potrošio sav kredibilitet“, poručio je šef bh. diplomatije Konaković čiju je smjenu sa mjesta ministra spoljnih poslova na dnevni red Parlamenta BiH stavio upravo SNSD. Iako su bili kategorični da Konaković mora biti smijenjen jer je ranije zatražio da se 9. januar proglasi danom žalosti u BiH, na sjednici se nisu pojavili, a inicijativa je propala.

Pat-pozicija odgovara svima

Dok se raspetljavaju političke kombinatorike o eventualnom ulasku SDA u vlast, kao i opozicije iz Republike Srpske, uslovi koji su stavljeni pred zemlju kako bi se otvorili pregovori sa EU u martu, nisu ispunjeni. Osim zakona koji nisu usvojeni, BiH i dalje nema odgovora da li su u Briselu prihvatili listu reformi za Plan rasta za Zapadni Balkan, iz kojeg je BiH trebala da dobije milijardu evra pomoći.

Iako je krajem prošle godine bilo razumijevanja da se uslovi ispune, dogovor nije postignut unutar BiH o entitetskom glasanju u komisijama i popunjavanju Ustavnog suda BiH koji već godinama radi u krnjem sastavu. Zanimljivo je da i vlast u RS poziva na izbor sudija Ustavnog suda, u čemu učestvuje i Narodna skupština RS koja bira dvojicu sudija, ali produžavanje pat-pozicije, čini se, odgovara upravo vlastima u ovom entitetu. Posebno nakon posljednje odluke kojom je privremeno obustavljena primjena Zakona o grbu, zastavi i himni RS.

Političko mrcvaranje u ovom trenutku, prema svemu sudeći, odgovara većini, a ono bi se moglo nastaviti i naredne dvije godine. Jedina koja gubi u ovakvom raspletu događaja je Trojka koja će zbog potpune propasti reformskog procesa i evropskog puta otvoriti vrata SDA koja spremno čeka da se vrati u vlast. Ako ne sada u prekompoziciji, onda sigurno na izborima naredne godine.

Odlazak Marfija i odbačena motivacija

„SDA se ne žuri sa ulaskom u vlast. Neka je nastave obavljati oni koji su proizveli ovakvo katastrofalno stanje", napisao je lider ove stranke Bakir Izetbegović koji je i ranije više puta kao glavnog krivca targetirao međunarodnu zajednicu koja je izmjenom ustava na prošlim izborima omogućila strankama Trojke ulazak u vlast.

Takođe je zanimljivo da se o ovom pitanju u isto vrijeme „otvorio“ i Dragan Čović, prvi čovjek HDZ-a BiH, a sve se poklopilo sa odlaskom američkog ambasadora iz BiH Majkla Marfija. „Lično sam razumio da ide potpuno krivim putem, mogao sam zbog toga nastradati. Rekao sam im, dajte sankcije ako sam ih zaslužio. Ja imam dovoljno godina da to podnesem", rekao je Čović, istakavši da je upravo Marfi „motivisao" HDZ da napravi vlast sa Trojkom, nakon što su izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit, otvorile put tom procesu.

„Marfi nas je jako motivisao da pravimo vlast s Trojkom, kao što je motivisao i Bošnjake da glasaju za Južnu interkonekciju. Na to više nikad neću pristati“, rekao je Čović koji ne dovodi u pitanje nastavak političkog saveza sa SNSD-om, ali je pitanje na koji će način doći do rasporeda političkih snaga u narednim sedmicama.

A toliko vremena BiH nema, s obzirom na to da već u martu ističe rok za usvajanje preostalih zakona iz reformske agende. Na dnevnom redu je zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i zakon o sudovima, te imenovanje glavnog pregovarača s EU. Međutim, Dom naroda BiH praktično je u blokadi jer SNSD ponovo drži konce u rukama bez obzira na to što je nedavno izgubio jedno mjesto. Kvorum za odlučivanje u ovom tijelu čini devet (od 15) zastupnika, od čega tri moraju biti iz reda srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda. Nepojavljivanjem na sjednicama zastupnika SNSD-a, moguće je oboriti svaki prijedlog.

Ne zna se ko koga smjenjuje

„Predsjedništvo SNSD-a smatra da bez sumnje treba nastaviti učestvovati u radu Doma naroda, ali da se odlučivanje prilagodi interesima Republike Srpske", rekao je Dodik prije nekoliko dana nakon sjednice predsjedništva stranke, ostavljajući mogućnost pregovora sa dosadašnjim koalicionim partnerima. „Svako onaj ko želi da razgovara sa nama na tu temu, mi ćemo prihvatiti da razgovaramo. Da li će to biti, nemam pojma. A i nešto ne težim ka tome. Ali ću biti tu ako se bude zakazao sastanak", rekao je Dodik.

„Evropska priča“, kako je zove Dragan Čović, mora biti završena za maksimalno 20 dana, što iz ove perspektive izgleda gotovo nemoguće. A već u utorak je najavljena smjena prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda. Inicijativa je stigla od opozicionih zastupnika iz RS koji žele smjenu Nikole Špirića (SNSD) koji je do danas bio na toj funkciji. Zbog principa osmomjesečne rotacije, na dnevnom redu će praktično biti smjena Kemala Ademovića (NiP) koji preuzima ovu funkciju od Nikole Špirića, a koji preuzima predsjedavanje od Dragana Čovića. Da apsurd bude veći, Ademović je takođe stavio potpis na inicijativu, u ovom slučaju, za svoju smjenu.

„Da li su imena na Zahtjevu namjerno ili slučajno izostavljena, hoće li predmet smjene biti Špirić ili Ademović – ne znam niti se previše zamaram s tim“, napisao je Ademović, povodom ove političke zavrzlame, ostavljajući mogućnost da neko ovo namjerno radi. „Lideri Trojke vode procese. Od mene su pismeno tražili i da budem dio rukovodstva Doma naroda. Ako sad neko 'proigrava' da budem smijenjen – 'halalosun' (neka bude tako)“, rekao je Ademović.

„Sunovrat zarad našeg dobra"

Potpuni raspad političkih odnosa unutar BiH, ali i ispunjavanja obaveza prema EU, samo je rezultat političkog haosa koji vlada u zemlji, smatra analitičarka Tanja Topić. I unutrašnji politički odnosi, i ispunjavanje obaveza iz reformske agende, samo su ilustracija paradoksa na kojem počiva vlast, smatra Topić. 

„Kao da su neki od političkih aktera jedva čekali da ode američki ambasador pa da preuzmu političku palicu. Neki su slavili Marfijev odlazak i Trampov povratak, gotovo se preporučujući za novog ambasadora SAD-a u BiH. Neki bivšeg optužuju za bacanje u zagrljaj koalicionim partnerima poput Trojke, neki se sa nostalgijom vraćaju starim i odanim partnerima poput SDA, iako ih u javnom i medijskom diskursu teško diskvalifikuju“, kaže Topić, upozoravajući da su dojučerašnje perjanice evropskog puta odjednom viđene kao rušitelji BiH.

„Najveći zagovornici EU-integracija do poslednjeg daha brane partnere koji prognoziraju krah EU i zagovaraju BRIKS. I sve te uvjerljive priče nemaju previše veze sa zdravim razumom koji je većini građana pomućen kroz političku retoriku i djelovanje izabranih miljenika, stalnim poskupljenjima, lošim životnim standardom, ali sve to stoički podnose, ćute i trpe“, zaključuje Topić, apostrofirajući da se posljednjih mjeseci pokazalo da je „sunovrat jedini put kojim BiH vode tobožnje političke elite, zarad našeg dobra“.