1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

2024. - godina političkih sukoba u BiH

Samir Huseinović
30. decembar 2024

BiH i 2024. završava političkim krizama i ograničenim napretkom ka EU integracijama. Umjesto reformi, svjedočimo blokadama i opstrukcijama.

https://p.dw.com/p/4oeq1
Panorama Sarajeva
Burna godina u Sarajevu i BiHFoto: Micha Korb/pressefoto_korb/picture alliance

Najkontroverzniji događaj bilježimo krajem godine, kada je Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila zaključke kojima blokira rad državnih institucija i nalaže blokade evropskih integracija uz tvrdnje o „politički motiviranim procesima" Suda i Tužiteljstva BiH. Zaključci uključuju upute predstavnicima RS-a da ne sudjeluju u radu državnih organa, dok iz budžeta BiH dobijaju plate koje premašuju i 6.000 KM (oko 3.000 eura).

Reakcije međunarodne zajednice bile su oštre. Ambasade SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije i Delegacija Evropske unije (EU) u BiH ocijenile su zaključke kao „ozbiljnu prijetnju ustavnom poretku i vladavini prava". Sličnu zabrinutost izrazio je NATO, uz isticanje podrške teritorijalnom integritetu BiH. Boris Ruge, pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja, na mreži X poručuje da NATO „u potpunosti podržava suverenitet i nezavisnost BiH".

No, odnos „međunarodne zajednice prema BiH u 2024. godini nije u skladu s javnim osudama, izuzme li se sankcioniranje pojednih zvaničnika i institucija što je nakratko uzdrmalo finansijsku stabilnost u RS-u. „Mi u BiH se pretvaramo da će nas međunarodna zajednica spasiti, a međunarodna zajednica se pretvara da će pomoći, i spasiti nas. Kao i 1992. godine“, kaže za DW novinar Sead Numanović.

Muškarac s naočalama za govornicom plave boje
Bio i ove godine aktivan - Visoki predstavnik Christian SchmidtFoto: Armin Durgut/PIXSELL/picture alliance

Schmidt i suđenje Dodiku

Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je tokom 2024. nekoliko zakona koje je Skupština RS-a usvojila mimo ustavnog okvira, što je dodatno zaoštrilo odnose između vlasti RS-a i međunarodne zajednice. Milorad Dodik, predsjednik RS-a, suočen je s optužnicom pred Sudom BiH zbog kršenja Ustava BiH i neprovođenja odluka OHR-a (Office of The High Representative – Ured visokog predstavnika). Dodik je dolazio na sudska ročišta u pratnji svojih pristalica, a zdravstveni problemi u decembru odgodili su daljnje postupke.

Prema ocjeni HINA-e (Hrvatska izvještajna novinska agencija), osuđujuća presuda mogla bi značiti Dodikovu smjenu. „To će imati posebnu težinu u svjetlu nastavljenih secesionističkih prijetnji za kojima poseže Dodik zagovarajući odcjepljenje RS od BiH i njeno ujedinjenje sa Srbijom“, piše HINA.

Tokom godine bilo je više pokušaja reformi. Vladajuća koalicija (SNSD, HDZ BiH i Trojka) usvojila je nekoliko  zakona potrebnih za otvaranje pristupnih pregovora o članstvu u EU. Ipak, unutrašnji sukobi i nedostatak konsenzusa među vladajućim strankama značajno su usporili taj proces. Formalna odluka EU o otvaranju pregovora sa BiH donesena je uz stroge uslove, uključujući nastavak usvajanja reformskih zakona.

Dva muškarca za govornicom u pozadini BiH i EU zastave
Predsjednik predsjedništva BiH Bećirović u posjetu BerlinuFoto: Mehmed Smajić/DW

Građani su za Evropu, a političari?

Građani BiH većinski podržavaju evropski put – prema istraživanjima iz 2024. godine, 71% bi glasalo za članstvo, s time da je podrška veća u Federaciji BiH (83%) nego u RS-u (48%). Međutim, političari su opstrukcijama pokazali da ne uvažavaju mišljenje svojih glasača.

Lokalni izbori održani su u atmosferi duboke političke polarizacije. U Sarajevu, Mostaru i Banjaluci zabilježene su velike političke tenzije. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, suočen s nemogućnošću formiranja gradske vlasti zbog blokada SNSD-a, pribjegao je drastičnim mjerama poput isključivanja struje entitetskim institucijama koje kontroliše SNSD.

Osim političkih kriza, 2024. obilježila je prirodna katastrofa – poplave i klizišta u srednjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini odnijele su 27 života, dok su mnogi ostali bez domova. Veliki broj stambenih objekata je uništen, putevi oštećeni, a željeznička pruga još uvijek nije obnovljena. Mediji su kritikovali vlasti zbog neadekvatnog odgovora na katastrofu.

Unutrašnja politika pod uticajem globalnih izazova

Na međunarodnoj sceni, BiH nije ispunila preuzete obaveze iz Berlinskog procesa, uključujući ukidanje viza za građane Kosova. Ministri iz reda Srpskog naroda su blokirali rad Vijeća ministara protestujući protiv posjete kosovskog premijera Albina Kurtija Sarajevu. Iako BiH ne priznaje Kosovo, Priština je jednostrano ukinula vize za građane BiH, a odluka stupa na snagu 1. januara 2025. godine.

Unutrašnja politika u BiH često se dovodila u kontekst globalnih previranja. Politički akteri svrstali su se na „istočnu" ili „zapadnu" stranu, podržavajući Rusiju ili Ukrajinu, Izrael ili Palestinu... Milorad Dodik nastojao je izgraditi poseban odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Odnos Putina i Dodika je  izvještačen. Kod Putina, velikog globalnog igrača, nema ni grama poštovanja prema jednom u globalnom smislu apsolutno nebitnom čovjeku. Zna to Dodik, ali mu fotografisanje s Putinom donosi lažne pobjede na domaćem terenu“, kaže za DW bivši bh. diplomat Slobodan Šoja.

Veliki sudski procesi, uključujući slučajeve korupcije i zloupotrebe položaja, izazvali su pažnju javnosti u 2024. godini. Bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić i pravosnažno je osuđen na zatvorsku kaznu u predmetu „Respiratori“. No, izvještaji Transparency Internationala ukazuju na povećanje korupcije, dok se pravosuđe označava kao područje s najmanjim napretkom u reformama.

Plakat s likom Milorada Dodika i ćirilićnim natpisom
I dalje destrukcijska politika RS-a - plakat podrške Dodiku u Banja LuciFoto: Dragan Maksimović/DW

Kontrola, ucjene i novac

Koalicija u Federaciji BiH, sastavljena uz pomoć privremenih intervencija Christiana Schmidta, nije se mogla dogovoriti o Južnoj gasnoj interkonekciji kojom bi se pariralo istočnoj „ruskoj“. Politički predstavnici Hrvata u BiH žele kontrolirati dotok gasa i traže uspostavu posebnog preduzeća u Mostaru koje bi bilo „pod kontrolom HDZ-a BiH", što pored kontrole donosi i novac. „HDZ BiH želi da ucjenjuje Sarajevo gasom onako kako to rade iz RS-a. Traži se simetrija ucjene prema probosanskim političkim akterima, a gas je moćna poluga za tu ucjenu“, kaže za DW politički analitičar Reuf Bajrović.

Godina 2024. pokazala je koliko je krhka politička stabilnost BiH. Evropske integracije ostaju ključni cilj, ali stalne opstrukcije i tenzije ozbiljno ugrožavaju napredak. Lokalni izbori i prirodne katastrofe naglasili su potrebu za jačanjem demokratskih procesa i boljim upravljanjem krizama. BiH je i dalje na raskrsnici, s evropskim putem kao glavnim izazovom i prilikom za budućnost.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu