Njemački biskupi na raportu kod pape Franje

Za domaćina je to rutina. Za ostalih 67 gostiju to je jedan od najvažnijih datuma u ovoj godini. Njemački katolički biskupi u Vatikanu će tokom narednih dana, od 14. do 18. novembra, podnijeti izvještaj i razgovarati s različitim službama Kurije. Vrhunac tog okupljanja je susret sa papom Franjom.

Njemački biskupi su pod pritiskom od trenutka kada je u javnost 2010. godine dospio skandal o višestrukom seksualnom zlostavljanju u crkvenim institucijama. S jedne strane, riječ je o suočavanju s prošlošću i obeštećenju, a s druge strane, o sve glasnijim pozivima na crkvenu reformu, na primjer, na jednakopravnost muškaraca i žena u crkvi. Zbog toga je 2019. uspostavljen i tzv. „Sinodalni put" sačinjen od biskupa i laika.

Iako su dani u Rimu već dovoljno uzbudljivi, pitanje je i da li će se na zajedničkoj fotografiji naći i jedina žena u redovima biskupske konferencije, generalna sekretarka Beate Gilles, koja tu funkciju obnaša već 16 mjeseci.

I reformski napori sve više nailaze na kritičke riječi pape Franje. On je već u nekoliko navrata izrekao upozorenja na adresu njemačkih katolika, a najtemeljitije u ličnom pismu o Sinodalnom putu, crkvenom dijalogu u Njemačkoj, u ljeto 2019. Posljednji put je to istakao tokom povratka sa svog putovanja u Bahrein, kada je na novinarsko pitanje odgovorio da bi njemački katolici trebali ponovo otkriti "vjerski duh naroda". Jer to je "srž teologije", a ne rasprave o mogućim razvojima i teološkim posljedicama, istakao je tada i još jednom iskoristio priliku da iznese stajalište Vatikana o Katoličkoj crkvi u zemlji Martina Luthera: Njemačka ima "veliku i lijepu evangelističku crkvu"; on ne želi nijednu drugu "koja nije tako dobra kao ta". Evangelistička crkva je barem dobra kao primjer fotografskog negativa za te reforme.

"Erozija i rezignacija"

Još u novembru 2015., tokom posljednje „ad limina" posjete njemačkih biskupa, Franjo je govorio o "eroziji katoličke vjere u Njemačkoj", o "paralizirajućoj rezignaciji" koju treba prevladati, i žalio se na "uvijek nove strukture".

Riječ "zlostavljanje" se nije pojavila u papinom govoru gostima iz Njemačke koji je tada objavljen na četiri stranice. Nije se pojavila ni u dva govora kojima se papa Benedikt XVI. (2005.-2013.) obratio dvjema grupama njemačkih biskupa. Radilo se o "lojalnosti učiteljskoj službi", protivljenju sekularizaciji i vršenju pastoralnih "vodećih funkcija" od strane laika, kao i protiv propovijedanja laika. Da, Benedikt je upozorio na „ubjeđenja" od strane laika. To se dogodilo prije 16 godina, a sada pak djeluje kao neko drugo vrijeme. U to vrijeme je u Njemačkoj još 25,3 miliona ljudi pripadalo Katoličkoj crkvi, a danas ih je skoro četiri miliona manje.

 "Objasniti i promovisati"

Uprkos stalnim upozorenjima iz Rima - biskupi u Rimu žele govoriti i o Sinodalnom putu i pozivu na reforme. „Nama biskupima je važno da bitne tekstove Sinodalnog puta unesemo u razgovore u Rimu, da ih objasnimo i time promovišemo razumijevanje", rekao je biskup Georg Bätzing, predsjedavajući Biskupske konferencije, nakon generalnog sastanka održanog u Fuldi krajem septembra.

Achenski biskup, Helmut Dieser,  papu pak želi pridobiti za redefinisanje crkvenog učenja o seksualnosti, kako bi se cijenili i neheteroseksualni oblici života. On je nedavno u intervjuu za DW izjavio da "homoseksualnost, a to nam pokazuje i znanost, nije nikakva nezgoda, nije nikakav defekt, bolest, nije deficit, a nije ni posljedica istočnoga grijeha. A kad je to tako, ja moram reći: svijet je šaren, Božje stvaranje je šaroliko. To znači da i u području seksualnosti postoji šarolikost, koja je plod Božje volje, šarolikost koja se ne kosi s voljom Stvaratelja." Dieser je veoma angažovan po pitanju teme "Crkva i seksualnost".

Za razliku od prethodnih posjeta, biskupi sada češće razgovaraju kao grupa sa predstavnicima vatikanskih vlasti, kao i sa visokim zvaničnicima. Tako 67 biskupa oblikuje jednu zajedničku konferenciju. No, oni su skup krila ili grupa. Postoje bogate i siromašne biskupije, biskupije iz regija u južnoj Njemačkoj koje su još uvijek pod velikim uticajem crkve, ili regije koje su decrkvenizirane, uglavnom u istočnoj Njemačkoj.

Prije svega, reformski orijentisani biskupi i kočničari stoje jedni pored drugih ili jedni naspram drugih. Bätzing i Dieser spadaju među one koji žele promjene, a jedan od kočničara je kölnski kardinal Rainer Maria Woelki, koji je, zbog brojnih neobičnih odluka, ali i zbog neobičnosti u procesuiranju zlostavljanja i zataškavanja, u svojoj nadbiskupiji veoma kontroverzan. Njegova pres-služba je objavila da kritičari žele Woelkija staviti na „stup srama".

 Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.