Njemačka katolička crkva pred ponorom

Njemački katolicizam posljednjih dana gleda u ponor. Tzv. sinodalni put, pokrenut 2019. u cilju obuzdavanja ogromne krize izazvane skandalom oko seksualnog zlostavljanja, je u krhotinama. To se pokazalo na četvrtoj Skupštini biskupske sinode u Njemačkoj.

Što se dogodilo u dvorani "Harmonija" kongresnog centra Frankfurtskog sajma? 230 delegata, uključujući 69 biskupa, trebalo je glasati o temeljnim smjernicama za obnovu seksualnog morala.

Između ostalog, bilo je riječi o priznavanju homoseksualnosti i transseksualnosti, o kontracepciji i korištenju pilula odnosno kondoma, što je prema crkvenom nauku zabranjeno ali i o samozadovoljavanju i uživanju u seksualnosti i vezama.

Te temeljne smjernice dovode u pitanje neke stvari, koje je Katolička crkva uklesala u kamen tokom proteklih 50 godina, nešto što je izgleda postalo važnije od bilo koje duhovne rasprave o Božjim pitanjima. I kad je odluka pala, postalo je jasno kako je iznenađujuće velik broj biskupa na tajnom glasanju rekao "ne".

Policy paper umjesto reformi

Imena biskupa, koji su osigurali izostanak potrebne dvotrećinske većine kojom bi se izglasala odluka o novom sinodalnom putu, nisu poznata. Oni su uništili posljednje ostatke nade u promjenu, za koju su se angažirali posebno mlađe katolkinje i katolici, predani reformama.

Pred ponorom - to je stanje Katoličke crkve u Njemačkoj ovih dana. Da u Frankfurtu nije bilo daljnje eskalacije najviše je zaslužan predsjedavajući Njemačke biskupske konferencije – biskup Georg Bätzing, koji je iza zatvorenih vrata stalno poticao biskupe na glasanje.

Delegati su usvojili načelni dokumenat o ulozi žena u crkvi, tekst o preispitivanju i novoj ocjeni homoseksualnosti i odluku o učvrščivanju Sinodalnog vijeća laika i biskupa. Svaki element – koji je do sada uglavnom postojao u vidu saopštenja o namjerama ili prijedloga, je i pored svega  za katoličke prilike bio revolucionaran.

To se također odnosi i na pitanje Sinodalnog vijeća. Za autsajdere ovo pitanje se možda ne čini posebno uzbudljivim. Ali iza toga stoji mnogo više, jer se radi o podjeli vlasti. Ako nešto još može spasiti proces dijaloga i razmjene mišljenja, onda je to upravo: više iskrenosti, više kontroverzi, više napetosti i spremnosti da se to sve izdrži.

Taj nemir i traženje orijentacije stoji iza pitanja o važnosti crkve za današnji svijet. Pri tome je jasno da same riječi tu više ne pomažu. Crkva bolno radi na promjenama. To je jasno pokazao „sinodalni put" proteklih dana u Frankfurtu.

"Iznošenje tradicije na vidjelo"

Bilo je uznemirujuće doživjeti koliko se niz biskupa nije pronašao u načelima „sinodalnog puta", a možda se i ne želi pronaći. Aachenski biskup Helmut Dieser to je najbolje opisao.

On je sebe, kako je rekao, smatrao konzervativnim jer je tradiciji želio "podariti sjaj". Ali "konzervativna struja ovdje ne radi dovoljno dobro svoj posao i upada u polemike, samorefleksije, kašnjenja, odgađanja. To nije dovoljno da se nešto uradi", rekao je biskup Dieser.

To daje naslutiti šta se može očekivati ​​u završnoj fazi „sinodalnog puta" u martu 2023., a zatim i u raspravama na svjetskom nivou 2023. Jer u jesen 2023. će se Svjetska biskupska sinoda u Rimu baviti pitanjima reforme Rimokatoličke crkve.

Poziv na reformu sada je globalan. Sve je prigušenije ogovaranje onih, koji poludjelim revolucionirima smatraju samo njemačke katolike iz zemlje reformacije. Slična razmišljanja, želje i zahtjevi sada sve više dolaze iz drugih zemalja i sa svih kontinenata.

2023. bit će odlučujuća godina za Katoličku crkvu u Njemačkoj i u cijelom svijetu. Ili će crkva i njena velika većina imati hrabrosti prilagoditi se modernim vremenima - ili neće.

Ako to ne bude slučaj, Crkva se više ne bi smjela predstavljati kao da joj je na srcu spašavanje svih njenih vjernika. Ne bi se smjela praviti kao da želi ljude povesti sa sobom i kao da je „hodočasnica Božjeg naroda" – nešto poput „crkve u pokretu".

Frankfurt je – kako se dalo naslutiti u satima provedenim u ponoru rasprave - možda bio posljednja prilika da crkva u Njemačkoj pokaže koliko je hrabra. Krajnje je vrijeme da se to desi. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu