Nizak vodostaj Rajne koči konjunkturu u Njemačkoj

Nizak vodostaj Rajne ometa promet po najvećem riječnom putu u Njemačkoj, osobito promet teretnih brodova. „Riječni brodovi ne mogu više koristiti svoj puni kapacitet tereta", kaže Roberto Spranzi, predsjednik Uprave brodarske udruge DTG u izjavi za agenciju Reuters.

Ekonomisti strahuju da bi duže razdoblje niskog vodostaja otežalo oporavak njemačkoga gospodarstva koje je već u recesiji. „Ako bi vodostaj u nastavku godine bio slično nizak kao 2018. ili 2022. to bi otežalo oporavak konjunkture", izjavio je također za agenciju Reuters Marc Schattenberg iz Deutsche Bank Research. Ako ne bi bilo sirovina, kao nafte, plina ili građevinskog materijala, proizvodnja bi zapala u krizu.

I 2022. je loša konjunktura ostavila vidljive tragove na Rajni i drugim plovnim rijekama – kao i obrnuto. Riječna plovidba je, po navodima državnog statističkog ureda, među ostalim i zbog niskog vodostaja prošle godine transportirala tako malo tereta kao nikad od ponovnog ujedinjenja Njemačke. Transportirano je 182 milijuna tona tereta, 6,4 posto manje nego 2021.

Novi udarac gospodarskom rastu

Gospodarski stručnjak Stefan Kooths iz Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu ukazuje na gospodarski bolne posljedice niskog vodostaja Rajne. „Izračuni posljedica niskog vodostaja Rajne 2018. godine pokazuju da industrijska proizvodnja opada za jedan posto ako vodostaj na mjernoj postaji Kaub na srednjoj Rajni padne ispod 78 centimetara i tako ostane 30 dana", objasnio je Kooths magazinu Zeit online.

Industrijska proizvodnja te 2018. godine, kad je zabilježen negativni rekord vodostaja, pala je za oko jedan i pol posto. Preračunato na cijelu godinu, niski vodostaj je stajao oko 0,4 posto ukupnog BDP-a. Ali, tadašnju situaciju se ne može „jedan za jedna prenijeti na današnju", kaže Kooths. Razina s koje je njemačka industrijska proizvodnja tada padala bila je puno veća nego što je danas.

Negativne posljedice poremećaja isporuke robe za njemačku industriju su osobito loše. „Industrijska proizvodnja je zbog poremećaja u isporuci robe do nedavno bila sedam posto niša od razine koju bi mogla imati s obzirom na postojeće naloge", naglašava Kooths.

„Trenutno stvar dodatno pogoršava činjenica da nizak vodostaj dolazi u vrijeme kad je stanje s opskrbnim lancima ionako napeto", izjavio je Kooths za Süddeutsche Zeitung. Svako daljnje opterećenje bi zakočilo konjunkturu. S obzirom da jaz između potražnje i ponude biva sve veći, svako sprječavanje proizvodnje povećava cijene. „S gledišta inflacije tu se ne radi samo o posljedicama rasta transportnih troškova", upozorava Kooths.

Snažan rast cijena

Još uvijek brodovi voze njemačkim rijekama. Ali, ne može se predvidjeti koliko dugo će to još činiti. Jer, za razliku od stanja kad je vodostaj previsok, vlasti jednostavno zabrane plovidbu rijekama, bez obzira htjeli brodari ploviti ili ne.

„Mi i dalje plovimo, ali možemo iskoristiti samo oko 25 do 35 posto kapaciteta broda", prenosi ARD izjavu direktora DTG-a Spranzija. DTG ima oko 100 brodova koji plove Rajnom. „To znači da klijenti trebaju često tri broda kako bi transportirali svoj teret – umjesto jednog broda."

Za tvrtke čija logistika je orijentirana na riječni transport to djelomice vodi znatno većim troškovima. Cijena transporta ukapljenog plina od Rotterdama do Karlsruhea trenutno iznosi oko 94 eura po toni. A još u lipnju ona je iznosila oko 20 eura po toni.

Pokusni brod u prometu

I 2022. je suša ograničavala riječnu plovidbu. Transportni kapaciteti su djelomice smanjeni za oko 50 posto. Kemijski koncern BASF iz toga je izvukao pouku: u svibnju ove godine je predstavio specijalni brod Stolt. Dug je 135 metara, širok 17,5 metara i time osjetno veći nego uobičajeni brodovi koji plove Rajnom. Ali, on može proći kritičnim mjestima na Rajni čak i ako je vodostaj 30 centimetara, a natovaren je s 800 tona, tvrdi BASF. To je znatno više nego može i jedan danas raspoloživi riječni tanker.

Kod srednjeg vodostaja kapacitet transporta iznosi oko 2.500 tona, dvostruko više nego kod konvencionalnih riječnih brodova. Brod je građen prema načelima lakih plovila, ima trup koji je „hidrodinamički optimiran", tri elektromotora i deset spremnika od nehrđajućeg čelika, navodi BASF. Maksimalni transportni kapacitet broda Stolt iznosi oko 5.100 tona, tvrdi BASF.

Zelena kočnica

U međuvremenu brojni gospodarstvenici zahtijevaju produbljenje korita Rajne na osobito problematičnom mjestu između St. Goara i Mainza. Hridine bi trebale biti uklonjene, uređenjem korita bi voda trebala biti usmjeravana od obala prema sredini. Savezni ministar prometa Volker Wissing (FDP) izjasnio se za to još dok je bio ministar u pokrajini Rheinland-Pfalz. Ali, Zeleni, koji su u koalicijskoj vladi na saveznoj razini, sprječavaju da taj projekt dođe na popis osobito nužnih građevinskih projekata.

I zaštitar okoliša i brojne općine uz Rajnu protive se produbljenju korita Rajne. Oni strahuju od promjene izgleda okoliša i šteta za ekološki sustav. Organizacija za zaštitu okoliša i prirode BUND (Bund für Umwelt und Naturschutz Deutschland) kaže da je bolje prilagoditi brodove rijeci nego rijeku brodovima.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu