Suša u Njemačkoj
26. novembar 2018
"Izujte cipele", moli kapetan Torsten Stuntz, dok stojimo na palubi njegovog teretnog broda Stella Maris. S obzirom na vlažno i prohladno vrijeme u nizozemskom gradu Lobithu, ta molba se doima neobičnom. "U stan niko ne ulazi u cipelama", objašnjava Stuntz i skida svoje sneakerice, pridržavajući se rukom za uska ulazna vrata. Kratke stepenice vode u utrobu broda, gdje se nalaze prostorije za dnevni boravak. "Stan je zaista preveliki i suviše je komforan za mene samoga", kaže Stuntz, bacajući se na posao u kuhinji. Boje namještaja su tople, a na niskom stropu od drvete su male okrugle plafonjerke koje sve obasjavaju toplom svjetlošću. Na prvi pogled ništa ne podsjeća na brod, ali lagano pomijeranje poda podsjeća na to. Stella Maris je u luci Lobither i tokom narednih dana dobiće novi motor.
"Otkada brodarim, viđao sam često nizak vodostaj, ali ove godine je to zaista katastrofalno", kaže Stuntz, posmatrajući kroz brodski prozor nizak vodostaj Rajne. "Ponekad me ljuti to što ni kompanije, kao ni vlada, ne vide sa kakvim problemima se suočavamo. Mi nismo krivi zbog toga što je isporuka robe otežana. I mi ispaštamo zbog toga." Na pitanje šta namjerava učiniti ako stanje i dalje ostane ovakvo, Stuntz sliježe ramenima. On ne može zamisliti drugačiji život od onoga na brodu. "Za mene ne postoji ništa drugo osim vožnje teretnih brodova. To je ono što me ispunjava", govori kapetan dok priprema ručak za svoju posadu.
Plovidba na sopstvenu odgovornost
S vremena na vrijeme Stuntz uz pomoć aplikacije na svom mobitelu kontrolira vodostaj. On na njegovoj stalnoj ruti iznosi oko jedan metar i osamdeset centimetara. Kao iskusan kapetan, on brzo može shvatiti koliko tereta teoretski danas može natovariti. "Mogu natovariti teret predviđen za vodostaj od jednog metra i šezdeset centimetara", objašnjava Stuntz. "Ako bih utovario svih 2.400 tona, trebao bih imati plovnu dubinu od 2,9 metara. A ja mogu prevesti tek polovinu." Zbog ove nepogode je skuplji prevoz, za kapetana, ali i za kupca. A imajući u vidu da mora vratiti svoj novac, on podiže cijene krajnjem potrošaču.
Iako se u Njemačkoj samo jedanaest procenata robe prevozi unutrašnjom plovidbom; ostatak roba se uglavnom distribuira cestovnom i željezničkom mrežom. No, učinci niskog vodostaja su jasno uočljivi: na njemačkim benzinskim pumpama posljednjih sedmica gorivo je sve skuplje, uprkos nedavnom padu cijena sirove nafte. Na nekim pumpama pak više uopšte nema benzina i nafte. Kao odgovor na to, savezna vlada je još krajem oktobra odobrila korištenje naftnih rezervi. Države Hessen, Rhineland-Pfalz i Baden-Württemberg uspjele su, zahvaljujući korištenju rezervi, izbjeći nestašicu goriva. No, i druge branše osjete posljedice niskog vodostaja Rajne. Metalski koncern Thyssen Krupp iz Duisburga je izvijestio o negativnom uticaju na njegovo poslovanje, a i iz hemijskog koncerna BASF-a su se požalili na smanjene isporuke u ograncima preduzeća smještenim u južnoj Njemačkoj.
Prazne benzinske pumpe i skupo lož ulje
I cijene lož ulja sve više rastu. Kupac, u poređenju sa istim periodom 2017., mora platiti skoro za trećinu veći iznos po jednom litru – uprkos činjenici da rafinerije proizvode dovoljno sirove nafte. Problem je samo u brodskom transportu lož ulja. "To posmatram sa brigom", kaže Stuntz. "Sada to još nekako funkcionira, ali kada nastupi prava hladnoća i svi budu tražili lož ulje, a njega ne bude dovoljno, moguće je da cijelu Evropu zahvati nestašica lož ulja". Do sada se ne nazire nikakvo rješenje ovog problema, jer vremenske prilike ne mare baš za probleme brodara.
U normalnim okolnostima, ovaj brod u toku jednog i po dana pređe oko 240 kilometara duž rijeka na ruti između Frankfurta na Majni i graničnog grada Kehla blizu Francuske. Sa natovarenim šljunkom, on plovi Majnom do Frankfurta i odatle nazad do Rajne u Kehl, natovaren otpadim sirovinama. Problemi s niskim vodostajem su ogroman teret za samostalne prevoznike poput Stuntza. On je sam sebi gazda, te stoga sam mora nadoknaditi i nastale gubitke. "Mi više ne možemo natovariti pune kapacitete plovila, a ponekad čak plovimo i prazni. A brod koji plovi nenatovaren ne donosi zaradu. On samo stvara troškove. Moramo kupiti gorivo i platiti osoblje, i tako dalje".
Poslije ručka Stuntz započinje kontrolni obilazak svog broda. Uprkos hladnom vjetru, on on oblači samo debeli džemper i obuva pohabane sandale. Gore na palubi pada sitna kiša. Nizozemskim radnicima u plavim kombinezonima ona izgleda malo smeta, kao i Stuntzu. Oni se šale i razgovaraju jezikom koji je mješavina njemačkog i nizozemskog. Članovi posade susjednog broda ih pozdravljaju, oni se već poznaju.
Preko uskih stepenica silazi se u strojarnicu. U njoj zaudara na ulje za podmazivanje. Iz ćoška, iz jednog starog radija, dopire nizozemska pop muzika. Do motora se može doprijeti samo izvana. Jedan od radnika je koristeći halogeni aparat za varenje napravio rupu na brodskom zidu prema prostoru za utovar. Kroz njega se može doći u utovarni dio, koji je veliki skoro kao fudbalski stadion i deset metara širok; on je omeđen šest metara visokim čeličnim zidovima. Doima se poput isprane narandže, zahrđao i grub. Ljudi odjednom izgledaju kao mravi u kutiji za hljeb.
Nadaju se kiši
Unazad tri godine Stuntz je predsjednik Odjela unutarnje plovidbu pri Saveznom udruženju samostalnih poduzetnika. Samo dan ranije on je bio na sastanku u Strasbourgu, na kome su se okupili brodari iz zemalja kroz koje protiče Rajna, dakle Belgije, Nizozemske, Francuske i Njemačke, pri čemu se razgovarali o budućnosti te branše. Ove države su nosioci osamdeset pet posto ukupnog teretnog prometa u evropskoj unutarnjoj plovidbi. Dvije trećine potrebnih količina robe u Evropskoj uniji prevoze se Rajnom. Ta rijeka je krvotok unutarnje plovidbe. Njen glavni tok seže od Basela do Rotterdama i vodi sredinom Evrope. "Ako je vodostaj nizak, onda situacija za nas postaje komplikovana", kaže Stuntz.
Kada se već počeo padati mrak, članovi posade javljaju da je zamjenski motor već na putu. On bi trebao stići već sutra rano ujutro. Početkom decembra Stella Maris će opet moći zaploviti. No, da bi brod mogao ploviti u pravom smislu, prije toga je potrebna kiša u trajanju od najmanje jedne sedemice. U vremenskoj prognozi za narednih nekoliko dana od kiše nema ništa. Kapetan Stuntz se nada da će konačno početi padati kiša, kako bi bar u decembru ponovo mogao početi ploviti.