Jasne riječi o isporuci oružja Rusiji

Tokom posjete Kini, njemačka savezna ministarka vanjskih poslova Annalena Baerbock još jednom je zahtijevala od vlade Narodne Republike da ne isporučuje Rusiji oružje koje bi moglo biti korišteno u ratu protiv Ukrajine. Iako je njen kineski kolega Qin Gang isključio isporuke oružja, ostavio je otvorenim prostor za izvoz robe koja bi mogla upotrijebiti u vojne svrhe.

Od najvećeg značaja je da se ne dozvoli bilo kakva isporuka oružja Rusiji, kao i da se Rusiji onemogući upotreba robe sa takozvanom dvostrukom namjenom, istakla je Annalena Baerbock na zajedničkoj konferenciji za novinare. Takva roba se može koristiti u civilne i vojne svrhe, uključujući IT-tehnologiju ili software, ali i hemikalije, na primjer.

Odgovor njenog kineskog kolege na ovu drugu tačku bio je suzdržan. Doduše, on je obećao da njegova zemlja neće isporučivati ​​oružje kriznim područjima ili stranama u sukobu. Izvoz robe dvostruke namjene, kako je rekao, nastaviće se provjeravati u skladu sa kineskim zakonskim propisima.

Berbock: Kina mora iskoristiti svoj uticaj na "agresorsku Rusiju"

Kao i kancelar Olaf Scholz tokom njegove posjete Pekingu u novembru, Baerbock je takođe zahtijevala od Kine da se što prije angažuje na tome da se rat protiv Ukrajine okonča mirnim putem. "Jedan čovjek taj rat može sutra okončati", naglasila je političarka Zelenih - a to je, kako je rekla, ruski predsjednik Vladimir Putin. „I nijedna druga zemlja nema toliko uticaja na Rusiju kao Kina", dodala je ona.

Ministarka vanjskih poslova je ukazala i da Kina, kao stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ima posebnu odgovornost. I upravo zato je Baerbock postavila pitanje zašto Kina od "agresorske Rusije" do sada nije zatražila da "zaustavi rat".

Qin je ponovio da Kina "neće dolijevati ulje na vatru". Vlada Narodne Republike, kako je još rekao, zalaže se za afirmaciju pomirenja i pokretanje mirovnih pregovora.

Još tokom posjete njemačke ministarke Kini, kako prenosi agencija Reuters, Ministarstvo odbrane u Pekingu je objavilo da će kineski ministar odbrane u nedjelju otputovati u Rusiju. Planirano je da posjeta traje do 19. aprila i na dnevnom redu će se, između ostalog, naći i sastanak sa predstavnicima ruske vojske, saopšteno je iz kineskog ministarstva.

Baerbock upozorava na eskalaciju u konfliktu s Tajvanom

Pored rata u Ukrajini, Baerbock se osvrnula i na konflikt između Kine i Tajvana. Tajvan sebe smatra nezavisnom državom, ali je, sa stanovišta kineske vlade, on i dalje dio kineske državne teritorije. Ni Njemačka, kao ni mnoge druge zapadne zemlje, još uvijek nije priznala Tajvan kao suverenu državu.

Baerbock je u svom apelu Kini, rekla da se taj sukob mora mirno riješiti - "mada imamo razumijevanja za osjetljivost tajvanskog pitanja. Ministarka je istakala ekonomski značaj Tajvana. Tim prije što oko 70 posto svih poluprovodnika, proizvedenih u svijetu, potiče iz te zemlje.

"Destabilizacija" Tajvanskog moreuza "imala bi dramatične posljedice za svaku zemlju na svijetu" i "za cjelokupnu svjetsku privredu". „Šokirajući efekti“, kako je istakla, ukoliko sukob eskalira, značajno bi pogodili i Kinu i Njemačku kao ekonomske i trgovačke nacije.

Ljudska prava u Kini se "sve više ograničavaju"

Kada je u pitanju privredna saradnja između Njemačke i Kine, Baerbock tu još uvijek vidi veliki potencijal, na primjer u oblasti širenja zelene tehnologije ili u zajedničkoj borbi protiv klimatske krize. No, ona je takođe istakla kako "njemačka pravna država omogućava fer uslove za kineske kompanije" - i da to mora biti obostrano i zasnovano na reciprocitetu. „Jednake šanse" su preduslov za fer robno-trgovinsku razmjenu i konkurenciju.

Nakon privrednih aspekata, Baerbock je prešla na temu ljudskih prava. Ona je upozorila da se u poslovanju i kompanije moraju pridržavati međunarodnih standarda. “Tamo gdje kompanije na štetu ljudskih prava ostvaruju prednosti, nema fer konkurencije”, naglasila je ona.

Budući da je poštivanje ljudskih prava takođe "u našem ekonomskom interesu", savezna vlada je zabrinuta što se u Kini "sve više smanjuje pravni prostor za djelovanje civilnog društva" i što se "ljudska prava sve više ograničavaju".

U tom kontekstu, Baerbock je ukazala na Izvještaj o položaju muslimanske manjine Ujgura u kineskoj provinciji Xinjiang, koji je početkom septembra predstavila tadašnja povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet. U tom izvještaju je Bachelet optužila Kinu za ozbiljna kršenja ljudskih prava, u koja spadaju mučenje, diskriminacija i zlostavljanje.

Kina je do sada stalno negirala navode o kršenju ljudskih prava i bila izričito protiv miješanja u njena unutašnjopolitička pitanja. Nakon razgovora sa Baerbock, kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang je naglasio: "Ono što Kini najmanje treba je učitelj sa Zapada". Svaka zemlja, kako je rekao, ima svoje specifičnosti i kulturno-istorijsku pozadinu, ne postoje "jedinstveni standardi u svijetu".

Osvrćući se na provinciju Xinjiang, Qin Gang je rekao da je tamo riječ o borbi protiv radikalizma i separatizma. U međuvremenu je, kako je dodao, situacija tamo "stabilna" a tamošnji ljudi vode "sretan život“.

Tagesschau.de/be/fš

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu