Iranski napad na Izrael i bespomoćnost EU

"Osuđujem širenje sukoba na Bliskom istoku - jednom eskalacijom za drugom. To se mora zaustaviti. Neophodno je da postignemo prekid vatre." Ovim riječima je generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Guterres, reagovao na iranske raketne napade na Izrael. Ovo je apel svim stranama u sukobu da obustave borbe: Iranu, terorističkim milicijama libanskog Hezbolaha i palestinskog Hamasa, kao i Izraelu. Ovaj hitni poziv je generalni sekretar UN-a uputio proteklih sedmica nekoliko puta, ali bez vidljivih rezultata.

Evropska unija i mnogi evropski politički lideri su u noći između utorka i srijede reagovali slično kao i Guterres. Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da najoštrije osuđuje iranske napade sa 181-om ispaljenom balističkom raketom na Izrael. "Iran rizikuje izazivanje širokog sukoba. To se mora spriječiti", rekao je njemački kancelar. Hezbolah i Iran moraju odmah prekinuti napade na Izrael kako bi omogućili povratak izbjeglih ljudi na sjever Izraela i jug Libana.

"Opasnost od nekontrolisane situacije"

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove, Josep Borrell, koji se trenutno nalazi u Meksiku, izjavio je da obaveza EU da zaštiti sigurnost Izraela i dalje ostaje. Istovremeno je pozvao sve strane, uključujući Izrael, na suzdržanost.

Izraelska vlada je najavila da će napad Irana od utorka uveče, čije su rakete uglavnom uspješno presretnute, imati posljedice. Odmazda nije isključena. Spirala napada i protivnapada na Bliskom istoku mogla bi dovesti do "nekontrolisane situacije", upozorio je Borrell na društvenoj mreži X.

EU je, kao i SAD, već uvela niz sankcija Iranu zbog isporuka oružja Rusiji, kršenja ljudskih prava i sumnje da Iran razvija nuklearno oružje. Dalje pooštravanje sankcija za sada nije najavljeno. Unutar EU postoje različiti stavovi o tome kako bi se trebali formulirati komentari o situaciji na Bliskom istoku. Neke države, poput Irske, Belgije i Španije, su sklonije palestinskoj strani, dok su druge, poput Mađarske i Češke, bezrezervno na strani Izraela.

Sastanak G7

Upozorenja i apeli sa Zapada nemaju velikog uticaja u regiji. Čak i nakon prvog iranskog raketnog napada na Izrael i ograničenog odgovora izraelske strane krajem aprila, mogle su se čuti slične reakcije i upozorenja o eskalaciji sukoba. Tada su ministri vanjskih poslova sedam najvažnijih industrijskih nacija sa Zapada zajednički reagovali, jer su se slučajno zatekli na Kapriju.

Nakon posljednjeg iranskog napada, predsjednica grupe G7,  italijanska premijerka Giorgia Meloni, pozvala je svoje kolege na video-konferenciju ove srijede. Izjavila je u Rimu da želi razgovarati o tome, kako G7 može podržati primirje na jugu Libana u skladu sa rezolucijom UN-a iz 2006. godine.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u Parizu da je mobilizirao francuske trupe i mornaricu na Bliskom istoku. One bi trebale pomoći u obuzdavanju Teherana. Predsjednik nije iznio detalje. Američki predsjednik Joe Biden je naložio američkim jedinicama da pomognu Izraelu u presretanju raketnih napada. SAD su uz Izrael, izjavio je američki državni sekretar Anthony Blinken. Napadi Irana su "neprihvatljivi".

Rusija, koja se smatra saveznikom Irana, pozvala je sve strane na Bliskom istoku na neširenje sukoba. "Imamo kontakte sa svim stranama u sukobu. Održavamo te kontakte i pozivamo sve strane na uzdržanost", rekao je Dmitrij Peskov u Moskvi. On je portparol ruskog lidera Vladimira Putina. Rusija je u svom agresorskom ratu protiv Ukrajine dobila podršku Irana, isporukom borbenih dronova.

"Iran ne može odbiti izraelski napad"

EU sada čeka kako će Izrael reagovati na masovni iranski napad. „Doći će do kontraudara izraelske vojske na objekte u Iranu i vojne infrastrukture", prognozirao je Behnam Ben Taleblu. Ovaj analitičar za Iran pri "Fondaciji za odbranu i demokratiju" u Vašingtonu rekao je u razgovoru za DW da Izrael ima vojnu prednost. "Šanse za uspješno presretanje (izraelskih projektila) od strane Islamske Republike Iran su gotovo ravne nuli."

S druge strane, izraelsko ratno vazduhoplovstvo može zaobići vazdušne odbrambene sisteme, koje je Iran dobio iz Rusije. Napadi na saveznike Irana u Gazi, Libanu i Jemenu, kao i obavještajne operacije i ciljana ubistva, mogli bi biti dio izraelske odmazde.

"Već smo u svojevrsnom ratu u regiji", kaće iranski ekspert Behnam Ben Taleblu. "Samo je pitanje kako definišemo njegov intenzitet, brutalnost i geografski opseg."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu