Iran i Izrael: kako su od saveznika postali neprijatelji

Iran je u utorak navečer direktno napao Izrael raketama - po drugi put nakon lansiranja stotina dronova i raketa u aprilu. Prema navodima izraelske vojske (IDF), ponovo je „veliki broj" iranskih raketa presretnut. IDF je kasnije uvečer privremeno objavila da je opasnost iz Irana „trenutno" neutralizirana, ali da će uslijediti žestok odgovor Izraela: „Zračne snage su i dalje potpuno operativne i večeras će punom snagom nastaviti sa udarima na Bliskom istoku, kao što su to činile prošle godine", rekao je portparol vojske Daniel Hagari.

Iranski raketni napadi nisu imali utjecaja na operativnu sposobnost zračnih snaga, dodao je. Po Hagarijevim riječima su izraelski i američki odbrambeni sistemi efikasno funkcionirali a postojala je bliska saradnja u otkrivanju i presretanju raketa.Djelovat ćemo u vrijeme i na mjestu koje mi odredimo, u skladu s instrukcijama sa političkog nivoa. Ovi događaji će imati posljedice", najavio je.

Na iranskoj državnoj televiziji su slavili raketni napad Islamske Republike na Izrael. Nakon objave napada na ciljeve u Izraelu od strane iranskih Revolucionarnih gardi, voditelj je pohvalio „hrabrost iranskog naroda". Uz slike raketa, ispaljenih prema nebu, televizijski kanal je puštao veselu muziku. Također su prikazali snimke ljudi, koji slave u nekoliko iranskih gradova, držeći zastave libanske milicije Hezbollah i njihovog vođe Hassana Nasrallaha, kojeg je Izrael ubio u petak.

Podrška Izraelu

Američki državni sekretar Antony Blinken nazvao je iranski raketni napad na Izrael „potpuno neprihvatljivim" i dodao da je SAD „još jednom dokazao svoju posvećenost odbrani Izraela", rekao je Blinken.

Prema riječima ministra obrane Johna Healeya, u obrani Izraela je sudjelovala i vojska Velike Britanije.

Pravo Izraela na obranu su istrakle i zemlje EU-a poput Njemačke i  Francuske. Njemački kancelar Olaf Scholz je „najoštrije" osudio napad Irana.

S druge strane objavljeno da je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, neposredno nakon raketnog napada svoje zemlje na Izrael, telefonirao s evropskim kolegama. Razgovarao je, između ostalih, s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock, kao i kolegama u Velikoj Britaniji, Francuskoj i drugim zemljama, izvijestila je iranska novinska agencija Irna. Araghchi je izjavio da je raketna operacija sada završena. No, u slučaju da Izrael poduzme odmazdu, iranski odgovor će biti „još oštriji". Teheran ne želi eskalaciju, ali se ne boji rata, dodao je Araghchi.

Od saveznika do neprijatelja 

Iran i Izrael su decenijama neprijatelji. Teheran osporava pravo Izraela na postojanje i prijeti uništenjem „cionističkog režima". Izrael, s druge strane, smatra Iran svojim najvećim neprijateljem. Ali nije uvijek bilo tako.

Prije Islamske revolucije 1979. godine, obje države su bile blisko povezane. Iran je čak bio među prvim državama koje su 1948. priznale državu Izrael. U okviru sukoba na Bliskom istoku, Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država. Za Teheran je Izrael, podržan od strane Washingtona, bio korisna politička protuteža arapskim susjedima.

Islamska revolucija kao prekretnica 

Nakon pobjede Islamske revolucije 1979. godine, Iran je poništio sve sporazume s Izraelom. Ajatolah Homeini je oštro kritikovao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija i razvio retoriku usmjerenu protiv Izraela kako bi pridobio podršku arapskih država i stanovništva u tim zemljama, jačajući utjecaj Irana.

Današnji vjerski vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, nastavio je ovu politiku, redovno dovodeći u pitanje historijske činjenice o holokaustu. Iran podržava Hezbolah u Libanu, Hamas u Gazi, kao i druge grupe širom regije, uključujući Huti pobunjenike u Jemenu.

Pogoršanje odnosa 

Izrael, s druge strane, nije učinio mnogo da smanji tenzije. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je više puta uspoređivao Islamsku Republiku s nacističkom Njemačkom i oštro kritikovao nuklearni sporazum iz 2015. godine.

Iako postoje pojedinci u oba društva, koji zagovaraju pomirenje, politički odnosi su zategnutiji više no ikad ranije, naročito nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine i izraelske vojne odmazde u Pojasu Gaze.

Prema navodima  UN-a u ratu u Gazi je ubijeno više od 41.000 Palestinaca, većinom žena i djece. Istovremeno, raketni napadi Hezbolaha i izraelsko bombardovanje juga Libana prisilili su stotine hiljada ljudi na bijeg u Libanu i Izraelu.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu