Iran: Sa SAD nema rata, ali nema ni mira

SAD tvrde da su pronašle nalogodavca za  napad na američku bazu u Jordanu  blizu granice s Irakom krajem januara. U napadu dronom poginula su tri američka vojnika. "Vjerujemo da je napad planirala, finansirala i izvela krovna organizacija pod nazivom Islamski otpor u Iraku", rekao je šef za odnose sa javnošću Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. „Islamski otpor" smatra se paravojskom, koju podržava Iran.

Tokom vikenda SAD su u znak odmazde pokrenule napade na proiranske položaje u Siriji i Iraku. Američka vojna akcija dolazi usred velikih tenzija na Bliskom istoku, izazvanih ratom između Izraela i terorističke palestinske organizacije Hamas. Strahuje se od moguće direktne konfrontacije između SAD-a i Irana.

Iran negira optužbe i prijeti

Državna novinska agencija IRNA prenosi da Iran negira bilo kakvu umiješanost u napad. "Mi ne želimo rat, ali ga se ni ne bojimo", rekao je za IRNU komandant Iranske revolucionarne garde general Hossein Salami. "Mi nismo ratni huškači. Mi samo branimo sebe i svoju čast."

Ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian također je pozvao SAD da se suzdrže od prijetnji i okrivljavanja i da se fokusiraju na političko rješenje. Kako je rečeno, odgovor Irana, u odnosu na prijetnje, biće brz i odlučan.

Gruba je simplifikacija svaki pojedinačni korak paravojnih jedinica povezanih s Iranom pripisavati isključivo odlukama donesenim u Teheranu, kaže Hamidreza Azizi, stručnjak za Iran u Fondaciji za nauku i politiku (SWP) u Berlinu. Iran podržava različite naoružane grupe u inostranstvu, uključujući  paravojsku Huta (Husa) u Jemenu   Kataib Hezbolah u Iraku i Hezbolah u Libanu. One, po njegovim riječima, ‚zajedno čine osovinu otpora' protiv Izraela i SAD-a‘.

Podrška uključuje obezbjeđivanje oružja, logističku i ekonomsku podršku. "Na osnovu toga se svakako može zaključiti da su kolektivnu odluku o eskalaciji sa SAD-om i Izraelom kao odgovor na rat u Gazi koordinirano donijele sve ove grupe uz podršku Irana", kaže ekspert iz Berlinske fondacije Azizi, koji je, prije nego što se preselio u Njemačku 2020. godine na iranskom univerzitetu doktorirao na temu: "Regionalna sigurnost". Ove paravojne jedinice imaju značajnu autonomiju na taktičkom i operativnom planu, posebno pri odabiru ciljeva. "U tom pogledu, teško je procijeniti u kojoj je mjeri Iran bio uključen u napade", dodaje Azizi.

„Malo je vjerovatno da Iran nije znao ništa o napadima", smatra s druge strane iranski ekspert Ali Fathollah-Nejad. Situacija na Bliskom istoku je uz to veoma opasna za Islamsku Republiku, podvlači osnivač Berlinskog centra za Bliski istok i globalni poredak (CMEG) u intervjuu za švajcarsku TV-stanicu SRF.

On kaže da se u Iranu vodilo  računa da se ne dođe u direktan sukob sa SAD-om ili Izraelom. Jer, jedan takav  rat bi ugrozio sigurnost režima u Teheranu.  "Ljudi na vlasti u Teheranu su toga svjesni.”

Borba za uticaj u pograničnim oblastima

Napad dronom na američku vojnu bazu al-Tanf krajem januara dogodio se u regiji, koju je do 2015. godine kontrolirala džihadistička teroristička organizacija Islamska država (IS).

Posljednjih godina IS je u velikoj mjeri razbijen. Strani akteri su sada preuzeli kontrolu nad tim područjem. SAD su tamo prisutne uz saglasnost jordanske vlade. Njihove oružane snage trebale bi okružitii ograničiti djelovanje preostalih paravojnih trupa IS-a što je više moguće.

Prema nedavnom istraživanju Međunarodne krizne grupe (ICG), Iran je tamo također snažno zastupljen. Međutim, veličinu iranskih snaga teško je procijeniti, navodi ICG. U Washingtonu postoje strahovi da Iran želi napraviti kopneni koridor istok-zapad kroz Irak i Siriju, koji bi dopunio postojeći zračni koridor. Iran bi stoga mogao snabdjevati libanski Hezbolah oružjem - sve do Mediterana.

Iran, zauzvrat, želi spriječiti SAD da kontrolira rutu od turske do jordanske granice na potezu sjever-jug, kaže se u analizi ICG-a. To bi odsjeklo Iran od njegovih saveznika i zamjenskih igrača (zastupnika) u regionu.

Ne mogu se isključiti nove provokacije

Iran bi najradije da "protjera SAD" iz regiona, izjavio je duhovni i politički vođa u Iranu Ali Hamenei (Ali Khamenei). Zbog toga se u Teheranu na rat u Gazi gleda kao na pogodnu priliku za povećanje pritiska na SAD, kaže politikolog Azizi. Ponovljeni napadi na američke ciljeve u regiji mogli bi dovesti do toga da SAD izvrši pritisak na Izrael da brzo okonča rat s Hamasom.

"Kao rezultat toga, došlo je do podjele rada između grupa koje su u savezu s Iranom", rekao je Azizi. "Paravojne snage Huta (Husa) su preuzele zadatak stvaranja stresa u Crvenom moru, dok su iračke milicije vršile pritisak na SAD u Iraku i istočnoj Siriji."

Međutim, cilj svih američkih kontra-akcija je izbjegavanje daljnjih američkih gubitaka, rekao je Azizi. "Iran i njegovi saveznici znali su da će smrt američkih vojnikinja i vojnika izazvati snažniji odgovor Washingtona. A Teheran ne želi rat s Washingtonom."

Ovaj tekst je izvorno objavljen  na njemačkom jeziku. 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu