Crveno more: napadi ometaju trgovinu

Nekoliko brodarskih kompanija trenutno izbjegava plovidbu kroz moreuz u blizini Jemena jer su jemenski pobunjenici Huti, koje podržava Iran, posljednjih nedjelja više puta napadali brodove koji putuju kroz moreuz Bab al-Mandeb. Svi brodovi na putu ka Sueckom kanalu moraju da prođu kroz ovaj uski morski prolaz. Bab ač-Madneb odvaja Arapsko poluostrvo od Afrike i povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom – a time i Indijskim okeanom.U fokusu napada Hutija su brodovi koji navodno imaju veze sa Izraelom.

Kao odgovor, SAD su nekoliko dana prije Božića formirale međunarodnu vojnu koaliciju OPG (Operation Prosperity Guardian) kako bi obezbijedile transport u Crvenom moru. U subotu (30. decembra 2023.) američka mornarica je potopila nekoliko čamaca koji su pripadali Huti pobunjenicima koji su napali danski kontejnerski brod „Maersk Hangzhou". Glavna brodarska kompanija Maersk obustavila je u nedjelju sva putovanja preko Crvenog mora na 48 sati, ali sada razmatra da ponovo koristi rutu.

Ako brodovi ne idu kroz Suecki kanal, na putu od Dalekog istoka do Evrope, u tom slučaju moraju obići čitav afrički kontinent. A to je onda više od nedjelju dana i otprilike 3.500 nautičkih milja (6.482 kilometra) puta.

Suecki kanal, koji povezuje Crveno more sa Mediteranom, je najkraći put između Evrope i Azije. Obično oko 12 procenata globalnog brodskog saobraćaja prolazi ovim plovnim putem.

Troškovi za brodarske kompanije rastu

Prema analitičarima industrije, napadi pobunjenika Huti su već značajno povećali troškove transporta robe. Ako se kriza otegne na duži period, mogle bi da porastu i cijene koje sami potrošači moraju da plate za uvoznu robu.

„Ako uzmemo na primjer povratno putovanje od Šangaja do Roterdama, skretanje preko Rta dobre nade povećava samo troškove goriva do milion dolara", rekao je za DW Peter Sand, glavni analitičar kompanije Xenet za analizu tržišta sa sjedištem u Kopenhagenu. "Samo to značajno povećava troškove."

Ugrožene su isporuke nafte

Kroz Crveno more plovi oko devet odsto svih brodova koji prevoze naftu i gas. Na meti pobunjenika Huti bili su i tankeri sa naftom. Britanska naftna kompanija BP je jedna od kompanija koje izbjegavaju ovu rutu od 18. decembra.

„Vidimo da su ovdje i sada pogođene isporuke energije – bilo da se radi o nafti, uglju ili gasu – jednostavno zbog zime na sjevernoj hemisferi“, rekao je analitičar Sand. Ovo bi moglo imati domino efekat na cijene energije.

Ehsan Khoman, glavni analitičar za tržišta sirovina u velikoj japanskoj banci MUFG, ima drugačije mišljenje. On vjeruje da napadi pobunjenika Huti neće imati trajni efekat na cijene energije, rekao je za Handelsblat. "Preusmjeravanje brodova remeti lance snabdijevanja, ali ne i proizvodnju."

Kontejnerske luke se suočavaju sa velikim izazovima

Kašnjenja u isporuci takođe utiču na kontejnerske luke širom Evrope, koje su obično veoma efikasne u rukovanju velikim količinama kontejnera, rekao je za DW Lars Jensen, izvršni direktor Vespucci Maritime, konsultantske kompanije sa sjedištem u Danskoj.

„Recimo da imam luku koja obrađuje 50.000 kontejnera nedjeljno. Ako ništa ne stigne nedjelju dana i sljedeće nedjelje mora da se obradi sto hiljada kontejnera, to može dovesti do preopterećenja", kaže Jensen.

Kriza u Crvenom moru budi sjećanja namart 2021. U to vrijeme,Suecki kanal je bio blokiran šest dana nakon što se nasukao kontejnerski brod Ever Given. U tom trenutku, svijet je bio u fazi zatvaranja zbog pandemije korona virusa i globalni trgovinski lanci snabdijevanja su već bili ozbiljno poremećeni.

Stotine brodova je nedjeljama bilo zaglavljeno u Crvenom moru, a troškovi transporta kontejnera porasli su sa 2.000 dolara (oko 1.800 evra) na 14.000 dolara (preko 12.000 evra). Kriza Ever Given izazvala je dodatna kašnjenja u uvozu robe iz Azije mjesecima.

SAD i saveznici jačaju pomorsku bezbjednost

U okviru multinacionalne operacije zaštite pomorske trgovine u Crvenom moru, Ujedinjeno Kraljevstvo, Bahrein, Kanada, Francuska, Italija, Holandija, Norveška, Sejšeli i Španija sprovode zajedničke patrole u ​​južnom Crvenom moru i Adenskom zalivu.

Iako su američki i britanski ratni brodovi u toj oblasti počeli da Hutije gađaju raketama i bespilotnim letjelicama, i napad na Maersk Hangzhou je spriječen, nejasno je da li će prisustvo veće pomorske snage biti dovoljno da se napadi u potpunosti zaustave.

Huti, koji kontrolišu velike dijelove Jemena, sebe vide kao dio samoproglašene „osovine otpora" usmjerene protiv Izraela. Pored radikalnog Hamasa, tu je i šiitski islamistički Hezbolah u Libanu, kojeg takođe podržava Iran.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu