Elizabeta II - najpopularnija britanska kraljica

Kraljica Elizabeta II nije trebala postati britanska monarhinja. Ipak, preuzela je tron Ujedinjenig Kraljevstva nakon što je 6. februara 1952. godine umro njezin otac, kralj George VI, a koji je pak na tronu zamijenio svog brata Edwarda VIII, koji je abdicirao kako bi se oženio razvedenom Amerikankom Wallis Simspon. Sa svojih 89 godina, Elizabeta II je najstarija vladarica na svijetu. Osim što je najstarija, 9. septembra Elizabeta II postala je i britanski suveren s najdužim stažom, premašivši rekord svoje pra-prabake, kraljice Viktorije, koja je na tronu provela 63 godine i 216 dana.

Tokom dugogodišnje vladavine kraljice Elizabete II Britanija se promijenila. U trenutku kada je postala kraljicom, britanska imperija se osipala. Danas je međunarodni status Velike Britanije znatno umanjen, a u samoj Kraljevini više je ravnopravnosti, a manje svijesti o klasnom društvu.

Ipak, ostaci britanskog hijerarhijskog klasnog sistema još uvijek opstaju u samoj fascinaciji monarhijom, posebno u posljednjih nekoliko godina, kada je upriličeno jedno kraljevsko vjenčanje i kada su na svijet došle dvije kraljevske bebe. Anketa koju je ove sedmice objavio YouGov pokazuje da je kraljica Elizabeta II najpopularniji britanski vladar(ica) ikada. Dobila je 27 posto glasova anketiranih, za razliku od kraljice Viktorije, sa 12 posto glasova za popularnost.

"Šta god ljudi mislili o samoj instituciji monarha, većina ima visoko poštovanje prema kraljici", kaže Joe Little, urednik magazina "Majesty". "Za mnoge od nas ona je jedina monarhinja koju znamo - to je cijeli život posvećen zemlji i službi njenim građanima. Mislim da je neko drugi na njenom mjestu, da bi se mnogo više govorilo, kritiziralo, ali zbog onoga što ona jeste, zbog načina kako igra svoju ulogu, ljudi ne žele pokazivati nepoštovanje prema njoj".

Kraljevanje bez vladavine

Ujedinjeno kraljevstvo danas funkcionira po sistemu ustavne monarhije, prema kojoj kralj ili kraljica imaju ulogu poglavara države, ali odgovornost za predlaganje i donošenje zakona počiva na demokratski izabranom parlamentu. Na taj način su ceremonijalne i zvanične dužnosti odvojene od stranačke politike. Monarh mora ostati politički neutralan. Politički stručnjak Vernon Bogdanor to opisuje kao situaciju u kojoj suveren "kraljuje, ali ne vlada". Brojne ovlasti koje su nekad pripadale kruni prebačene su na premijera, poput ovlasti da proglasi rat ili potpisuje međunarodne sporazume bez dugačkih parlamentarnih rasprava. Privilegije su ipak zadržane. Titula "kraljevski" daje monarhu, u nekim ograničenim uvjetima, imunitet, što znači da monarh ne može biti osuđen za zločin. Kruna je također izuzeta od plaćanja poreza na imovinu i drugih poreza koje obični građani moraju plaćati.

Ljudi već stoljećima zagovaraju da bi Britanija trebala postati republika. Takvi zahtjevi postoje i danas.

"Postoje utemeljeni zahtjevi za aboliciju - jednostavno, mi smo demokratsko društvo i ne bismo trebali ostaviti prostora nedemokratskim institucijama", tvrdi Graham Swift, izvršni šef Republike, skupine za anti-monarhijsku kampanju. "Činjenica je da se javna sredstva troše za privatna putovanja, smještaj i slično, kao i da se monarhija ipak upliće u politiku. Tu je i mnogo bitniji ustavni sklop, prema kojem je znatan dio ustava u rukama nekoliko ljudi - premijera i njegovih ministara".

Predvodnik utrke Laburista "diže prašinu"

Jeremy Corbyn, trenutni predvodnik utrke za vodstvo Laburista, podržava ukidanje monarhije. Međutim, kako postaje sve izvjesnije da će upravo on doći na čelo opozicije, Corbin je omekšao svoje stavove, pa sada, iako je zagovarao Britaniju kao republiku, sada kaže da je njegov "prioritet socijalna pravda". U međuvremenu, pozvao je na smanjenje ovlasti monarha, te zatražio da titula "kraljevski" može biti predmetom parlamentarnog veta.

"Corbin je vrlo lijevo-okrenut i svakako bi želio ukinuti monarhiju, ako bi to mogao i ako ikada postane premijer", kaže Gordon Rayner, urednik u dnevnim novinama "Daily Telegraph". "On je govorio o umanjenju ovlasti kraljice na vrlo tehnički način, no kraljica, u stvari, niti nema toliko moći, tako da mislim da većina ljudi njegove namjere smatra nebitnim. U tom smislu, ne očekujem snažnu podršku njegovim idejama".

Većina analitičara se slaže da bi Corbynova pobjeda mogla dovesti do zanimljive rasprave o pitanju monarhije, koja se već godinama drži dosta nisko na političkoj agendi. Ipak, trenutno su male političke šanse za slamanje monarhije. "Većina Britanaca podržava sistem ustavne monarhije, a i kraljica uživa veliki ugled i popularnost", kaže Rayner. "Ovdje se radi o glasnoj manjini koja bi ukinula monarhiju i proglasila republiku. Ipak, Britanci su dosta suzdržani i konzervativni, a i poostojeći sistem funkcionira uspješno već toliko i zašto ga onda mijenjati? Kraljevska obitelj simbolizira kontinuitet i tradiciju, koji su ovdje cijenjeni".

Anketa koju je 2013. godine provela agencija ComRes pokazala je da samo 9 posto Britanaca očekuje da Britanija postane republika u bliskoj budućnosti, premda čak 40 posto Britanaca smatra da kraljevska obitelj nije dobra za financije. Naime, kraljevska obitelj britanske poreske obveznike stoji oko 300 miliona funti (410 miliona eura) godišnje.

Swift odlučno odbija rezultate anketa prema kojima monarhija uživa podršku. "To nije argument za održavanje nečega, to je samo pokazatelj onoga na čemu smo sada. Tom logikom postali bismo republika kada i svi drugi. Realnost anketa je da većina ljudi ne mari na ova ili onaj način. Ankete se nisu promijenile već drugo vremena, a većina ljudi koji govore 'sačuvajte monarhiju' to govore iz prostog razloga što ih niko nije pokušao uvjeriti u suprotno, da podrže promjene, što nije isto kao kad govore da vole monarhiju ili kraljicu".