Dezinformacije o Izraelu: „Od žrtve do počinioca”

Izrael namjerno ubija palestinsku djecu, teroristički napad Hamasa je insceniran ili Izrael čini genocid u Gazi. Ove lažne tvrdnje su neke od najraširenijih dezinformacija o ratu na Bliskom istoku – a ima ih dosta.

Otkako je teroristička organizacija Hamas početkom oktobra počela sa napadima na Izrael, događaje prati masa lažnih informacija. U pitanju su snimci izvučeni iz konteksta, sekvence video igara ili lažni vladini dokumenti – a sve to je pomiješano sa autentičnim slikama i informacijama. Mnogo dezinformacija prenosi stare antisemitske narative koji se primjenjuju na trenutnu situaciju i koji su povezani sa postojećom slikom neprijatelja.

Preokret zločinac-žrtva

Tu su takođe i navodne „operacije lažne zastave" Izraela. Naime, na početku rata bilo je spekulacija da je masakre Hamasa zapravo inscenirao Izrael. Trenutno kruži priča o zavjeri da je izraelska vlada stajala iza napada nožem u Dablinu ili napada u Briselu. Ne postoje dokazi o tome - naprotiv, navodi se mogu jasno identifikovati kao lažni.

Ovakvi narativi, da izraelska vlada djeluje u tajnosti i da je, na primjer, znala za terorističke napade, dozvolila ih ili ih čak izmislila, demonizuju Izrael i prikazuju zemlju kao silu koja tajno djeluje. Različiti postovi sugerišu da Izrael ne preza od ubijanja sopstvenog naroda, čak da ima koristi od toga ili to koristi za sprovođenje navodnih tajnih planova.

„U ovom narativu Izrael je od žrtve pretvoren u zločinca", kaže Samuel Salcborn (Salzborn), komesar za antisemitizam u državi Berlin. Ovo je antisemitski i, štaviše, jednostavno laž, jer za to nema dokaza. "To je mit zavjere", rekao je Salcborn.

Stari antijevrejski stereotipi

Slično je i sa nazivanjem Izraela „djecoubicom“. Ovdje se stari vjerski antijevrejski stereotip transformiše i prenosi u sadašnjost. Ovo nema nikakve veze sa kritikom izraelske politike, već je oblik sekularizovanog tradicionalnog antisemitizma, objašnjava Salcborn.

Istraživačko-informativni centar za antisemitizam Bavarska (RIAS) piše u brošuri „Od rijeke do mora“: „Motiv Izraela koji ubija djecu seže u srednjovjekovnu antisemitsku legendu, prema kojoj Jevreji ubijaju djecu da bi njihovu krv koristili u ritualne svrhe“.

"Insinuacija da Izrael namjerno ubija djecu nikako nije slučaj. Naprotiv, čak i u vojnim akcijama akcenat se stavlja na zaštitu palestinskog civilnog stanovništva, a naravno posebno djece, i sprečavanje napada na civilno stanovništvo", kaže Salcborn. S obzirom na nedavne brutalne napade Hamasa na Izrael, slogan je posebno perfidan. Zato što je Hamas namjerno na zvjerski način planirao i organizovao ubistva djece, beba i mladih.

Hamas se posebno oslanja na emocionalne slike

Ipak, u opticaju je mnogo slika djece koja su navodno ubijena od strane Izraela, kaže Pia Lamberti (Lamberty), psihološkinja i generalna direktorka Centra za monitoring strategije i analizu (CeMAS). „Slike ubijene djece nikoga ne ostavljaju ravnodušnim i razumljivo izazivaju gnjev.”

Međutim, sa jedne strane, distribuiraju se mnoge lažne slike i video snimci, na primjer na kojima se vide djeca iz drugih ratova. S druge strane, dio Hamasove strategije je da takvim slikama Izrael prikaže kao „apsolutno zlo“ i da saosjećanje prema narodu Gaze zloupotrijebi u sopstvene svrhe. "Cilj je da se poveća odobravanje njihovih terorističkih akata. I tu se ne radi o dobrobiti palestinskog stanovništva, jer se na mnogim mjestima, kao ovdje, oni koriste kao pijuni", kaže Lamberti.

Tvrdnja o genocidu "apsurdna"

Slike koje zapravo pokazuju, ili u slučaju lažiranja, patnju palestinskog stanovništva takođe jačaju tvrdnju da Izrael čini genocid nad palestinskim stanovništvom. 30 nezavisnih izvjestilaca UN-a je takođe upozorilo na predstojeći genocid u Gazi.

Patnja palestinskog civilnog stanovništva je nesumnjivo ogromna i vjerovatno teško da postoji osoba koja nema saosjećanja za narod Gaze. Ali, kako kaže Lamberti, ovakvi navodi ne pomažu poboljšanju situacije. „Tvrdnja da Izrael sprovodi genocid zasnovana je na antisemitskom narativu koji se koristi za demonizaciju Izraela.“

Salcborn naglašava da nema dokaza da pojam genocid ima bilo kakvu vezu sa stvarnošću. Izraelska vojska reaguje na akcije Hamasa, koji je počinio najgori antisemitski masakr od 1945. godine. „Svi kriterijumi koji govore o genocidu jednostavno su potpuno apsurdni.“

Nasuprot tome, Hamasova osnivačka povelja iz 1988. uključuje namjeru da se uništi Izrael: „Muslimani će ih ubijati sve dok se Jevreji ne sakriju iza kamena i drveta, a onda će kamen i drvo progovoriti: 'Muslimanu, o slugo Božiji! Iza mene je Jevrejin. Dođi i ubij ga."

Antisemitizam vezan za Izrael ne nalazi plodno tlo samo u ekstremističkim miljeima. Razni akteri svjesno ili nesvjesno šire lažne informacije na društvenim mrežama. Pored država kao što su Iran ili Rusija, koje posebno koriste dezinformacije o ratu u svoje svrhe, influenseri, na primjer na TikToku, takođe trenutno igraju glavnu ulogu u širenju propagande i dezinformacija i na taj način dodatno podstiču antisemitizam.

Prema izvještaju Rojtersovog instituta za proučavanje novinarstva, petina mladih u dobi od 18-24 godina koristi TikTok kao izvor informisanja. To psihološkinju Lamberti čini zabrinutom za demokratsko društvo.

Mediji takođe mogu biti dio problema

No, bilo bi još problematičnije da i mediji šire lažne informacije ili propagandu. To u nekom trenutku takođe dovodi do toga da ljudi više uopšte ne vjeruju ni u šta. „Ovo je nevjerovatno opasno. Kada istina više nije nešto objektivno i odredivo, već je jednostavno iskrivljena, ljudi se povlače."

Kada se govori o „lažljivoj štampi“ to takođe ima antisemitsko jezgro: „Oni na vrhu govore medijima šta da pišu, a u ovom pogledu na svijet, oni na vrhu su Jevreji ili država Izrael", objašnjava Lamberti. Ovo ne samo da dovodi do širenja antisemitskih narativa i većeg širenja nepovjerenja u medijima, već dovodi i do toga da se Jevrejima manje vjeruje.

Međutim, postoje i neke opravdane kritike medijskog izvještavanja. Na primjer, WDR je, između ostalih, preuzeo lažnu kartu na kojoj je falsifikovana istorija izraelsko-palestinskog sukoba.

„Suprotstaviti se propagandi”

„Nivo lažnih i namjerno obmanjujućih informacija koje kruže prevazilazi svaki poznati nivo dezinformacija“, rekla je Lamberti. Ona smatra da su platforme društvenih medija „predugo prepuštene same sebi, tako da sada predstavljaju prijetnju demokratskoj koheziji i miru“.

Moramo da se suprotstavimo ovoj visoko emocionalizovanoj mržnji prema Izraelu i antisemizmu, kaže Salcborn. „Uvijek morate da uzmete u obzir u kojoj mjeri se slike distribuiraju neprovjereno, jer one često imaju namjeru da emocionalizuju i na kraju šire propagandu.“

Uopšte, poželjno je da sebi uvijek postavljate klasično pitanje izvora, odnosno da provjerite vjerodostojnost, da li je slika propagandna ili za to postoje ozbiljni dokazi. „Ovo su osnove upotrebe medija koje su uvijek neophodne za fundamentalnu objektivnu procjenu događaja. Ovo igra ogromnu ulogu u pitanju koliko se antisemitizam može proširiti na internetu i u našem društvu."

Autorka: Karla Reveland, ARD/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu