Mržnja prema Židovima i položaj muslimana

Njemačka ministrica unutarnjih poslova ovdje je postala veoma temeljita. Islamske zajednice i udruženja u Njemačkoj moraju se "jasno i glasno izjasniti protiv antisemitizma", zahtijevala je Nancy Faeser na Njemačkoj konferenciji o islamu (DIK). To također, kako je rekla, uključuje osudu “strašnih Hamasovih terorističkih napada na Izrael”.

Faeser je na početku susreta govorila dobrih 25 minuta. I kao rijetko ko od njezinih prethodnika na mjestu ministra unutarnjih poslova od osnivanja Islamske konferencije 2006., ona je stavila zahtjeve i podigla očekivanja od predstavnika muslimana.

"I mržnja prema muslimanima”

Ministrica je govorila više od četvrt sata a onda je rekla: "Mi također imamo problem s antimuslimanskim raspoloženjem u Njemačkoj." Optužbe za antisemitizam, upozorila je, ne bi se smjele koristiti za promicanje antimuslimanskih osjećaja. Cijela dva dana trajanja konferencije su bila obilježena temom "Socijalni mir i demokratska kohezija: borba protiv antisemitizma i neprijateljstva prema muslimanima u vremenima društvenih podjela". 

Raspoloženje u društvu u Njemačkoj i Europi promijenilo se od 7. oktobra i najgoreg terora protiv Židova od Holokausta. Židovi u Njemačkoj prijavljuju uvrede i strah, ima napada na sinagoge ili jevrejske zajednice, a na demonstracijama ima antisemitskih slogana. I njemačka politika, koja poput mantre ponavlja "Nikad više!", pokušava se suprotstaviti tome. Političari u Njemačkoj sada više obavezuju predstavnike “islama” da preuzmu odgovornost za poduzimanje mjera protiv mržnje prema Židovima.

To također karakterizira konferenciju. Ministarstvo unutarnjih poslova nije pozvalo neke etablirane igrače na konferenciju. Tako nije bilo pozvano Centralno vijeće muslimana, jer ministarstvu vjerojatno nedostaje njegova strožija distanca prema šijitskim radikalima, a ni Udruženje džamija Ditib. Ditib je lojalan turskom predsjedniku Redžepu Taibu Erdoganu, koji je Hamas opisao kao "oslobodilačku organizaciju", a Izrael kao "terorističku državu", te je ovisan o turskom vjerskom autoritetu Diyanet, koji je trenutno antisemitski nastrojen.

Faeser u svom govoru nije spominjala Centralno vijeće i njegovo nesudjelovanje. S druge strane, o Ditibu je dva puta govorila izrazito kritički, a jednom je eksplicitno imenovala udrugu iz koje su stizale "uznemirujuće" izjave. No, istovremeno je spomenula da je njezino ministarstvo "lansiralo" sporazum s Diyanetom i Ditibom o obuci imama u Njemačkoj. Trebamo jedni druge – unatoč svim kritikama, rekla je ona.

Kritika ministra Faesera

Drugoga dana konferencije, kad su politički govornici već odavno otišli, a redovi sudionika više nisu bili puni, ključalo je iza zatvorenih vrata. Prema informacijama DW-a, na radionicama, na kojima predstavnici medija nisu smjeli sudjelovati, izrečene su kritike na račun ministricinog govora. Sudionici su izjavili da se osjećaju “kao školarci” i da im nedostaje razumijevanja za njihov dugogodišnji rad. Govor ministrice je doživljen kao "lekcija". I prije nego je bilo ikakve prilike za kritički komentar, odnosno prije prvog pitanja iz sale, ministrica je otišla.

Jedna osob,a koja je također otvoreno formulirala svoju kritiku, je Burhan Kesici, predsjedavajući Islamskog vijeća za SR Njemačku. Kesici za DW kaže da mu se sviđa "ideja da se uz antisemitizam tretira i tema neprijateljstva prema muslimanima". „No, vidjeli smo da je antisemitizam zauzeo više prostora", kaže on. Pri tome se, dodaje, brojni odavno žale na antimuslimanski rasizam. "Bilo bi bolje da je barem dobio jednaku težinu”, rekao je Kesici.

On svoju kritiku ovako obrazlaže: U zemlji, izvan Berlin-Neuköllna i drugih izrazito muslimanskih okruga, muslimani su nesigurni, kaže on. Nedavno je bio u Hannoveru. “Vrlo obrazovani ljudi, svi sa završenim fakultetom, pitaju se trebaju li duže ostati u Njemačkoj ili trebaju emigrirati. Jer su zabrinuti, jer su uplašeni prijetnjama ili napadima na džamije", kaže on. A to su, kako kaže, ljudi koji su u trećoj ili četvrtoj generaciji u Njemačkoj.

Da se prvobitna tema konferencije promijenila u svjetlu aktualnih zbivanja simbo je djelovao informativni pult ispred konferencijske sale. Tu je bio izvještaj, na skoro 400 stranica, pod naslovom „Mržnja prema muslimanima – njemačka bilanca", objavljen u junu 2023. godine. Od tada su se pogođeni i stručnjaci pripremali za konferenciju o islamu. Dok Hamas nije počinio teroristički napad, a onda rat na Bliskom istoku, a onda protesti i antisemitizam na njemačkim ulicama. 

Možda je izvještaj, na kojem se dugo radilo i koji je bio znanstveno potkrijepljen, također dokaz da su danas u pitanju druga, daleko temeljnija pitanja. Drugoga dana Islamska konferencija ponovno je dobila na dinamici. Omar Kuntich, predsjedavajući "Saveza malikitskih kongregacija u Njemačkoj", koji uključuje oko 120 džamijskih zajednica u Njemačkoj koje prakticiraju tradicionalni islam, sjedio je na podijumu.

Mržnja i bijes na internetu

"Ovdje se nešto sprema", rekao je on, misleći na kontroverze u nekim zajednicama. Ali Kuntich se nije dugo zadržavao na prosuđivanju imama. "Sadašnja generacija ima virtualnu zajednicu", rekao je on. Tu slike imaju trenutni učinak, izazivajući mržnju i bijes. „Imam u džamiji dosegne 300, možda i 400 vjernika. Imam na internetu doseže desetke hiljada”, rekao je čelnik udruge. On kaže da nema kontranarativa. „To ugrožava društveni mir u Njemačkoj." Islamska konferencija se sada održava u vremenu TikToka.

O tome su govorili i drugi govornici, akteri odgojno-obrazovnog rada. Problemi su tek počeli na društvenim mrežama, rekla je Deborah Schnabel, direktorica obrazovnog centra Anne Frank. "Nemamo odgovore. Premalo je ulaganja u ovo područje. Ova dinamika je brza. Sada moramo brzo pokrenuti ofenzivu", kaže ona.

A stručnjak za ekstremizam Ahmed Mansour bio je još oštriji u ovom upozorenju i posebno prozvao Njemačku saveznu agenciju za političko obrazovanje: "Ako sada ne krenemo u ofenzivu na društvenim mrežama, ako tamo ne pokažemo svoje lice, onda će radikali pobijediti. Mi moramo djelovati, inače gubimo", rekao je, naglasivši da se izazov odnosi na cijelu Europu. Mansour je naveo i konkretne korake: medijska pismenost kao obvezni predmet u svakoj školi, digitalni rad s mladima. "Potreban je kontra-narativ. I ljudi koji se suprotstavljaju lažnim vijestima", kaže on.

Bilo da je riječ o antisemitizmu ili neprijateljstvu prema muslimanima – ovo upozorenje vrijedi za sve izazove. U svakom slučaju, Faeser i DIK žele se u idućoj godini “još snažnije pozabaviti antisemitizmom među muslimanima”.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu