1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBliski istok

Izraelski brodovi na meti pirata

Nikolas Martin
9. decembar 2023

Jemenski Huti oteli su izraelski brod u znak solidarnosti sa Palestincima u Pojasu Gaze. Da li će politička piraterija predstavljati prijetnju međunarodnom brodarstvu?

https://p.dw.com/p/4ZhHG
Galaxy Leader - oteti teretni brod koji pripada kompaniji izraelskog biznismena Abrahama Ungara.
Galaxy Leader Foto: Owen Foley/REUTERS

Jemenski Huti su 19. novembra oteli teretni brod u Crvenom moru. Naoružani ljudi skočili su iz helikoptera na palubu „Galaxy Leader-a" i podigli palestinske i jemenske zastave. Portparol vojske Hutija Jahja Sari tada je najavio da će svi brodovi koji imaju veze sa "izraelskim neprijateljem" sada biti "legitimne mete".

Teretni brod „Galaxy Leader” dugačak je oko 190 metara i izgrađen je 2002. godine za prevoz automobila. Pripada kompaniji izraelskog biznismena Abrahama Ungara.

Prema sajtu "Marine Traffic”, prazan brod je napustio Kerfez u Turskoj i bio na putu za Pipavav u Indiji. „Galaxy Leader” skrenuo je sa svoje rute jugozapadno od Džede u Saudijskoj Arabiji. Brod je trenutno usidren u luci Hodeida u Jemenu.

Galaxy Leader Frachtschiff 2018
„Galaxy Leader” skrenuo je sa svoje rute jugozapadno od DžedeFoto: Owen Foley/REUTERS

Portparol izraelske vojske govorio je o „veoma ozbiljnom incidentu globalnog značaja”. Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua je direktno okrivila Iran za napad. „Ovo je još jedan akt iranskog terorizma.”

Operater broda, japanska brodarska kompanija "Nippon Yusen”, saopštila je da trenutno prikuplja informacije o 25-članoj posadi, koja dolazi sa Filipina te iz Bugarske, Ukrajine, Rumunije i Meksika.

Nekoliko dana kasnije, 26. novembra, dogodio se još jedan incident. Američka mornarica je navodno zarobila pet pirata. Oni su ranije pokušali da u Adenskom zalivu kod Somalije otmu tanker "Central Park", kojim upravlja izraelski biznismen.

Geopolitički problemi

Broj otmica brodova ponovo se povećao u mjesecima i prije Hamasovog terorističkog napada na Izrael 7. oktobra. Persijski zaliv, Ormuški moreuz i Omanski zaliv smatraju se posebno ranjivim.

Najnoviji napadi su uglavnom posljedica tenzija između SAD i Irana i ograničenja trgovine iranskom naftom. Oni su dio uzvratnog udara Irana na SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, kaže Dimitris Maniatis, komercijalni direktor bezbjednosne kompanije "Seagull Maritime”: „Revolucionarna garda želi da koristi svoju mornaricu da pokaže da kontroliše Hormuški moreuz", rekao je Maniatis.

U Adenskom zalivu kod Somalije godinama se vrše otmice brodova
U Adenskom zalivu kod Somalije godinama se vrše otmice brodova Foto: MAZEN MAHDI/EPA

Još u aprilu i maju, iranske pomorske snage zaplijenile su tri tankera za naftu pod međunarodnom zastavom. Ovo je očigledno bila reakcija na američku zaplijenu tankera za koje se tvrdilo da su prevozili iransku naftu i tako zaobišli sankcije.

Stručnjaci vjeruju da će se ovakvi incidenti i dalje dešavati i da će na meti posebno biti brodovi povezani sa Izraelom. „Oni (pirati – prim. red.) traže medijsku pažnju i imaju informacije o izraelskim brodovima. Veoma ih je lako pratiti", kaže Maniatis.

Sa ovim se poklapa izjava vođe pobunjenika Hutija Abdula Malika al-Hutija. Shodno tome, posebno se traže izraelski brodovi u Crvenom moru - čak i oni koji ne plove pod izraelskom zastavom.

Huti ne djeluju sami

„Sve ovo nije ništa novo, to je samo velika vijest jer su Huti to uradili", kaže Maniatis. „Istu taktiku Iranci koriste u Hormuškom moreuzu od 2019. Huti sada djeluju u ime Teherana protiv Izraela i drugih", dodao je on.

Jemen Houthi Rebellen Palästina Flaggen
Huti pobunjenici sa palestinskim zastavama u centru Sane, glavnog grada JemenaFoto: Mohammed Huwais/AFP

Jemen se nalazi na jugu Arapskog poluostrva. Jedna od najvažnijih svjetskih brodskih ruta prolazi pored njega do i od Sueckog kanala u Egiptu. Ovaj kanal povezuje Sredozemno sa Crvenim morem, što ga čini najkraćim morskim putem od Azije do Evrope. Oko deset odsto sve svjetske trgovine prolazi kroz Crveno more, uključujući naftu i tečni gas.

Huti pritom kontrolišu veći dio zapadne obale Jemena. Ovo im daje kontrolu nad dijelom Crvenog mora i moreuzom Bab al-Mandab, koji je jedan od najprometnijih vodenih puteva na svijetu.

Mnogo toga ukazuje na to da su Huti uz podršku Teherana sada promijenili svoju strategiju. „Huti nisu izvršili nijednu otmicu brodova posljednjih godina", kaže Hariš Natarajan iz bezbjednosne firme AKE International.

Do sada je najveća prijetnja u Crvenom moru i Adenskom zalivu dolazila od piraterije iz čisto ekonomskih interesa, kaže Natarajan. Prema riječima stručnjaka, vlasnici moraju da plate između milion, i milion i po dolara otkupa za povratak otetog broda.

USA Phytoplanktonblüte im Golf von Aden
Satelitski snimak: Adenski zaliv i moreuz Bab al-MandabFoto: NASA/UPI Photo/Newscom/picture alliance

Konfiskacija „Galaxy Leadera"' bila je politički motivisana, rekao je za DW Džon Stoupert (John Stawpert) iz Međunarodne komore za brodarstvo. No, Stoupert smatra da je prijetnja trgovačkom pomorstvu mala i vjerovatno će tako i ostati“.

Prije svega, politički rizik

Ali predviđanja su teška, posebno imajući u vidu da oko trećine svjetskog dnevnog brodskog saobraćaja prolazi kroz sjeveroistočni ugao Afrike.

Prema riječima stručnjaka za bezbjednost Natarajana, rizik od napada zavisi prvenstveno od razvoja događaja u Pojasu Gaze. Eskalacija izraelskih operacija protiv Palestinaca povećala bi rizik od napada na izraelske brodove i moguće objekte SAD i Zapada.

Ujedinjene nacije procjenjuju da piraterija košta globalnu dostavu do 12 milijardi dolara godišnje.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu