COP26: Dogovor o smanjenju emisija metana

Inicijativu za smanjenje emisije metana pokrenuli su u rujnu EU i SAD. Sada su na Svjetskoj konferenciji o klimi u Glasgowu u Škotskoj inicijatori objavili da se inicijativi pridružilo gotovo 100 zemalja. Te zemlje predstavljaju 70 posto svjetskog gospodarstva. Osim Njemačke, tamo će biti i Francuska, Kanada, Izrael i Japan. Međutim, zemlje poput Indije, Kine i Rusije, koje su među pet najvećih zagađivača atmosfere metanom, nisu na popisu.

- pročitajte i ovo:  Klima: Velika očekivanja i slabi rezultati samita

Metan je nakon ugljičnog dioksida drugi najštetniji staklenički plin i ima značajnu ulogu u globalnom zagrijavanju atmosfere i zagađenju zraka. Inicijativa ima za cilj smanjenje emisije metana za najmanje 30 posto do 2030. u odnosu na 2020. godinu. Ako se uspješno provede, globalno bi se zatopljenje moglo smanjiti za oko 0,2 stupnja do 2050. godine, kažu u Europskoj komisiji.

"Smanjenje količine metana, koji se ispušta u zrak, jedna je od najučinkovitijih stvari koje možemo poduzeti", rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u Glasgowu. Ona je inicijativu predstavila zajedno s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.

Na Svjetskoj konferenciji o klimi Biden je rekao da se tu radi o "ključnom angažmanu". On je izjavio da bi cilj od 30 posto vjerojatno mogao biti čak i premašen. Biden je također predstavio nacionalni akcijski plan za smanjenje emisije metana u SAD-u. Između ostalog, već sada je značajno smanjena emisija metana iz naftnih i plinskih bušotina, cjevovoda i odlagališta otpada, ustvrdio je Biden.

- pročitajte i ovo:   Spašavanje šuma na planeti

Prednost: Metan u atmosferi se razgrađuje u roku od nekoliko godina

Plin metan ima mnogo jači učinak na zagrijavanje atmosfere od ugljičnog dioksida (CO2). Međutim, metan je tek drugi najvažniji staklenički plin, jer se u atmosferi razgrađuje u roku od nekoliko godina i time mnogo brže od CO2. Znanstvenici stoga napominju da bi mjere za smanjenje metana bile vrlo učinkovite u kratkom roku.

S jedne strane, ljudi ispuštaju metan pohranjen u zemlji kada razgrađuju fosilna goriva, na primjer kroz curenje u cjevovodima i plinskim sustavima. Plin bez mirisa i boje proizvodi se i u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda i odlagalištima.

Drugi veliki izvor je industrijski organizovana poljoprivreda, prije svega stočarstvo. Kao preživači, goveda, ovce i koze tokom probave proizvode velike količine metana u želucu.

Stručnjaci upozoravaju da, ako emisije metana i dalje budu visoke, ciljevi Pariškog sporazuma o zaštiti klime neće biti ostvarivi. Prema statističkim podacima Međuvladinog vijeća za klimatske promjene (IPCC) koje je citirala Komisija EU-a, metan je odgovoran za polovicu dosadašnjeg globalnog zatopljenja od oko jedan stupanj Celzijev u usporedbi s predindustrijskim vremenima.

qu/uh (dpa, afp, rtr)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu