Velika očekivanja i slabi rezultati samita

Oko 200 zemalja će u Glazgovu u Škotskoj do 12. novembra raspravljati o tome kako čovječanstvo može da obuzda ubrzano globalno zagrijavanje na podnošljiv nivo. Cilj je da se povećaju prethodni klimatski ciljevi pojedinih zemalja.

Preliminarni sporazum grupe G20, koja okuplja Evropsku uniju i 19 najbogatijih država svijeta u Rimu smatran je utoliko važnijim. Međutim, čini se da G20 nije uspio da se dogovori - ni oko čega u vezi sa klimom.

Iz nacrta završne deklaracije G20 precrtano je „hitno djelovanje“, kao i zajednički cilj 1,5 stepeni Celzijusa, a kao vremenska odrednica precrtana je 2050. godina i umjesto toga napisano „sredniom ovog vijeka". 

Nova studija

Jer, klimatske promjene imaće potencijalno teške posljedice za Njemačku i njenu privredu, upozorava se u najnovijem naučnom istraživanju urađenom po nalogu Evropske klimatske fondacije.

Bez drastičnog smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte Njemačkoj i drugim zemaljama grupe G20 prijete novi toplotni talasi, suše, šumski požari i poplave, piše u studiji italijanskog Evro-mediteranskog centra za klimatske promjene.

- pročitajte još: Postaje li „klimatski neutralno“ prazna floskula?

Naučnici su upozorili da će države G20 zbog klimatskih promjena 2050. izgubiti u prosjeku četiri odsto BDP-a. U najgorem slučaju, Njemačka bi 2050. ostala bez 1,85 odsto BDP-a godišnje, a u ovoj zemlji su posebno ugrožene poljoprivreda, turizam, i priobalni dijelovi zemlje.

NVO: zahtjevi upućeni Njemačkoj

Predstavnici nekoliko humanitarnih organizacija pozvali su Njemačku da na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija u Glazgovu preuzme istaknutu ulogu.

Generalni sekretar organizacije Amnesti internešnal u Njemačkoj Markus Beko rekao je da ako Njemačka želi da ekonomski profitira od transformacije u klimatski neutralno društvo, to ne sme da čini "na teret siromašnijih država, gdje žive ljudi koji najviše pate zbog ljudskom rukom stvorenih klimatskih promjena".

Amnesti traži veću finansijsku podršku globalnom jugu i smatra da bogatije zemlje na to i međunarodno-pravno obavezuje klimatski režim UN-a.

Industrijske zemlje su i same priznale da će cilj od 100 milijardi dolara godišnje za pomoć siromašnjim zemljama dostići sa tri godne zakašnjenja, naime tek 2023.

Unicef traži da se prilikom neophodnih ulaganja posebna pažnja posveti djeci i mladima.

"Dogovori sa klimatske konferencije odlučivaće o životu ili smrti, i o budućnosti miliona djece i budućih generacija," izjavio je šef Unicefa za Njemačku Kristijan Šnajder.

- pročitajte još: „Moramo da shvatimo da smo ugroženi kao vrsta“

Prema navodima te specijalizovane agencije UN za djecu, posljedice klimatskih promjena već sada ugrožavaju jednu milijardu djece.

I organizacije za zaštitu prirode WWF i Nabu smatraju da odgovornost leži na njemačkim predstavnicima. "Ambiciozni trenutni program za zaštitu klime dolazeće semaforske koalicije bio bi signal za akciju međunarodnoj zajednici," izjavio je predsjednik Nabu Jerg-Andreas Kriger.

dr,dpa,ts

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu