Relativizovano odgovorno novinarstvo

Međunarodni je dan slobode medija (3. maj) i to je prilika da novinari još jednom ukažu na nezavidne uslove u kojima rade.

- pročitajte još: Republika Srpska: "Otvoren lov na novinare"

Novinarka iz Banjaluke Ljiljana Smiljanić, podsjeća da se već godinama govori o pritiscima, napadima, cenzuri, autocenzuri, finansijskim problemima, a da je sve to sada zabetonirala i namjera Vlade Republike Srpske da kriminalizuje klevetu i uvredu.

Licemjerne politike

„Nadala sam se da će odustati od te namjere nakon što smo i vladi i poslanicima pojasnili zašto je to loše rješenje. Još jednom ponavljam da, ako ovakav Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona postane Prijedlog i na kraju stupi na snagu, tek onda će da `procvjetaju` anonimni portali, širenje lažnih vijesti, govora mržnje, a niko neće odgovarati za to kao ni do sada“, naglašava Smiljanić, ističući da niko ne bježi od odgovornosti za napisanu ili izgovorenu riječ.

„Mediji su svakako jedan od najvažnijih stubova svakog demokratskog društva i zbog toga je važno da se u svom profesionalnom radu rukovode pravim vrijednostima, te da javnosti pruže objektivnu i pouzdanu informaciju“, navedeno je između ostalog povodom Međunarodnog dana slobode medija u čestitki predsjednika RS Milorada Dodika, koji je samo nekoliko mjeseci ranije pokrenuo pitanje kriminalizacije klevete kroz nacrt izmjena Krivičnog zakona, koji je trenutno u javnoj raspravi.

Dok Dodik poručuje da sloboda ne smije biti zloupotrebljena kako bi se u javnosti plasirale neistine i neutemeljene informacije, medijski radnici se slažu da javni prostor jeste zatrovan ali da će kriminalizacija klevete izazvati samo suprotan efekat, stvarajući novi model za širenje laži.

- pročitajte još: RS: Uređenje javnog prostora ili kontrola medija?

Iako prema istraživanju građani BiH i dalje najviše vjeruju medijima, nakon čega ih prate vjerske zajednice i nevladin sektor, opada procenat ispitanika koji su zadovoljni radom medija i novinara.

(Ne)zavisni mediji

U istraživanju „Medijske slobode u BiH u 2023. godini", koje je sprovelo Udruženje BH novinari i Fondacija Fridrih Ebert, najveći broj ispitanika smatra da je sloboda medija djelimično prisutna ili uopšte nije. Da je kriminalizacija klevete kao i niz brutalnih napada na novinare u Banjaluci uticala na slobodu medija, smatra nešto više od polovine ispitanika u BiH.

„Nešto više od polovine građana BiH smatra da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH, a slijede opšta politička klima i finansijska zavisnost“, jedan je od zaključaka istraživanja.

U tom kontekstu treba tražiti i odgovor na pitanje, da li danas postoje nezavisni mediji i da li su dosadašnje definicije zanata i profesije o nezavisnom novinarstvu, dalje primjenjive. Komunikolog Mladen Bubonjić, smatra da nezavisni mediji u suštini ne postoje. Ostala je još poneka riječ slobode u pojedinim medijima koji mogu da se odupru egzistencijalnoj uslovljenosti, da li iz budžeta, oglašivača ili vlasnika medija.

„Ukoliko zanemarimo u izvjesnoj mjeri pesimistički pogled na položaj medija, ipak postoje mediji koji su svojim kritičkim osvrtom na društveno-političku realnost bliži idealu nezavisnih medija. Njih svako društvo treba njegovati i podsticati u beskompromisnom odnosu prema moćnicima. Pitanje je samo koliko mogu izdržati“, kaže Bubonjić i dodaje da je „ozbiljno i odgovorno novinarstvo u eri postistine, relativizovano".

Armija slobodnih strijelaca

„Mediji koji šire trivijalan i senzacionalistički sadržaj uspjeli su poput njihovih miljenika i populista, ne da građane uvjere u nešto, nego da ih navedu da sumnjaju u sve. Na taj način se poluistine, nerijetko i čiste laži, veoma lako pronose i dopiru do šireg kruga ljudi“, kaže Bubonjić, upozorivši da se profesionalni mediji u takvoj krizi povjerenja teško mogu izboriti sa sadržajem koji je neprovjeren i kojeg širi armija „slobodnih strijelaca" bez ikakve odgovornosti.

Možda je upravo zbog te armije neprofesionalnih, ali dobro plaćenih strijelaca, raspoloženje javnosti prema medijima i novinarima najgore do sada. Istraživanje je pokazalo poražavajuće rezultate koji su svake godine sve lošiji.

„Svaki četvrti ispitanik smatra da napad na novinara može biti opravdan, što je za 16 odsto više u odnosu na rezultat dobijen 2022. godine. To misli 74 odsto stanovnika Republike Srpske", navodi se u istaživanju.

Tokom istraživanja, Narodna skupština RS usvojila je Nacrt izmjena Krivičnog zakona a u istom periodu oštećena su i vozila dva banjalučka novinara, od kojih je jedan dobio status osumnjičenog lica. Takođe je najavljen i Zakon o nevladinim organizacijama, kojim se predviđa uvođenje pojma „strani agent“ i Zakon o LGBT osobama.

Zakonski haos za anonimne medije

Smiljanić ne spori kritike na rad novina i medija, kao i da je medijski prostor zatrovan ali upozorava da ništa od toga neće poboljšati izmjene Krivičnog zakona.

„Potrebno je ozbiljno pristupiti izradi seta medijskih zakona, urediti tu oblast i naročito portale. Edukovati javnost kako da prepozna lažnu vijest ili bar da preispituje ono što pročita. Znam da to ne bi odgovaralo političarima, jer mnogi od njih upravo stoje iza anonimnih portala ili ih finansiraju“, kaže Smiljanić, bez optimizma za bolji položaj novinara u vremenu koje dolazi. 

„Treba razgovarati i o eventualnim izmjenama Zakona o zaštiti od klevete. To je ogroman posao i sigurno je da treba vremena za sve to, ali će dati mnogo bolje rezultate. Ako ne bude ozbiljnog pristupa za rješavanje problema koji zaista postoji, plašim se i da pomislim šta nas sve čeka do sljedećeg 3. maja“, zaključuje Smiljanić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu