RS: Uređenje javnog prostora ili kontrola medija?

Najavljene krajem prošle godine, izmjene Krivičnog zakona u koji ulazi kleveta ugledale su svjetlo dana. Medijski radnici u Republici Srpskoj smatraju da to predstavlja pomračenje medijskih sloboda.

I pored pritiska medijske zajednice, vladajuća koalicija na čelu sa SNSD-om odlučila je da u parlamentarnu proceduru uputi nacrt izmjena Krivičnog zakona, kojim su propisane ogromne novčane kazne.

„Onaj ko o drugome iznosi ili prenosi neistine, što može štetiti nečijoj časti i ugledu, a znajući da je to neistina, kazniće se novčanom kaznom od 8 do 30 hiljada maraka“, kaže ministar pravde Miloš Bukejlović.

„Ako je to učinjeno putem štampe, radija, televizije ili putem društvenih mreža ili na javnom skupu, predviđen je kvalifikovani oblik. Ako je ono što se iznosi i pronosi dovelo do teških posljedica za oštećenog, učinilac se kažnjava većom novčanom kaznom“, objasnio je Bukejlović, dodajući da je propisano i da će se onaj ko iznosi nešto iz ličnog ili porodičnog života što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kazniti novčanom kaznom, a ako je dovelo do teški posljedica, smatraće se kvalifikovanim djelom.

Kazna i ključ u bravu

„Ne postoji kazna zatvora, nego isključivo novčane kazne“, poručuju iz resornog ministarstva. Sa druge strane, medijski radnici se pitaju ko je taj ko će utvrđivati stepen povrede časti i klevetu.

„Ukoliko ostanu ove novčane kazne, nema ni potrebe za zatvorskim kaznama. Neće se zatvarati novinari već mediji, jer će bankrotirati“, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Capital i predsjednik Kluba novinara Banjaluka.

Iz Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini oštro osuđuju najnoviji potez vlade Republike Srpske koja je usvojila izmjene Krivičnog zakona. Na ovaj način se direktno ugrožava ionako upitna medijska sloboda i pravo na slobodu izražavanja.

„Dužnost medija u demokratskim društvima je da donose, objavljuju sve informacije, propituju i istražuju o svakom pitanju koje je od javnog interesa i značaja za građane. Dajući nadležnost tužiocu da ispituje i analizira novinarske priloge i tekstove po svakoj prijavi predstavlja direktno miješanje u novinarski posao koji ima svoje regulatore i samoregulatore“, navodi se u saopštenju.

Pravosuđe bez kapaciteta

Praksa pokazuje da pravosuđe u BiH nema kapacitet da se bavi ovim pitanjem, kao što je to slučaj u evropskim zemljama u kojima je kleveta takođe u krivičnim zakonima ali je broj specijalizovanih sudija i tužilaca ogroman. To u praksi dovodi do malog broja slučajeva koji uopšte dospiju na sud, jer predmeti budu odbačeni kao neosnovani.

Sigurno je da kleveta u Krivičnom zakonu ne vodi u poboljšanje medijske scene i javnog prostora, već u gušenje novinarskih sloboda, smatraju medijski radnici. A političari na to drugačije gledaju.

„Ovi zakoni biće rigorozni. Nije problem da govorite istinu i svakom treba omogućiti da govori istinu. Ali ova količina laži i izmišljanja u javnom prostoru totalno je zagadila i mentalno opteretila značajan dio stanovništva“, rekao je Dodik prošle godine nakon polaganja zakletve u Narodnoj skupštini RS.

Prvi korak prema tome je napravljen usvajanjem izmjena Krivičnog zakona na vladi RS, a prije ovog poteza, sama najava definisanja klevete na ovaj način za predsjednicu Evropske federacije novinara Maju Sever zvučala je nevjerovatno.

"Alat koji će se koristiti protiv novinara"

„Zahvaljujući udruženom radu medijskih organizacija, Evropska komisija je donijela niz preporuka za smanjenje pritiska na medije. Izborili smo se za regulativu koja će olakšati pritiske i tužbe. Ovo što je najavljeno ide u potpuno suprotnom smjeru“,, kaže Sever, ističući da borba protiv pritisaka političara traje stalno, a da je ovo alat koji će se koristiti protiv novinara, što nije dobro.

Dobro ili ne, očito je vlast u RS odlučna da istraje u ovim izmjenama, pozivajući se upravo na evropske zemlje u kojima je kleveta u Krivičnom zakonu. Nakon što izmjene zakona budu usvojene u Narodnoj skupštini, biće održana javna rasprava na kojoj bi trebali učestvovati i medijski radnici.

„Ako za nekoga kažete jaku istinu, niko neće imati problem. Ali ako iskažete nešto što nije tačno a to urušava integritet njega i njegove porodice u bilo kojoj djelatnosti, onda mora biti odgovornosti. Ja ne bih bio na strani onih koji štite takve neodgovorne ljude“, rekao je Dodik nakon što je vlada usvojila zakon, uz objašnjenje da je ovaj akt uperen protiv onih koji „zloupotrebljavaju javni prostor“.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu