Šta će ko potpisati u Viljnusu?
28. novembar 2013.Posebno su sporni odnosi sa državama nekadašnjeg sovjetskog bloka, koje nemaju jasnu perspektivu u Evropskoj uniji. Zato je u Litvaniji, koja trenutno predsedava Uniji, za 28. i 29. novembar, upriličen Samit EU o istočnom partnerstvu.
Šest bivših sovjetskih republika deo su tog programa: tri iz istočne Evrope (Belorusija, Moldavija i Ukrajina), ali i tri države južnog Kavkaza (Jermenija, Azerbejdžan i Gruzija). I Rusija je pozvana na Samit, ali je Moskva učešće ipak odbila.
(Favorit) Ukrajina odlučila da se povuče
Za sam kraj Samita Evrpske unije u Viljnusu bila je predviđena velika završnica – potpisivanje Sporazuma o pridruživanju Evropskoj uniji sa Ukrajinom. Kijev je poslednjih godina ubedljivo prednjačio u približavanju EU. Od 2007. do 2010. Ukrajina je iz fondova EU dobila pomoć u iznosu od pola milijarde evra, dva puta više od Moldavije i trostruko više od Gruzije.
I tako je Ukrajina bila prva zemlja iz istočnog bloka koja je 2011. godine, započela pregovore o pridruživanju Uniji, koji predviđaju uspostavljanje „slobodne trgovinske zone“. Međutim, osuđivanje bivše premijerke Julije Timošenko i procesi protiv drugih lidera opozicije, navukle su bes iz Brisela. EU je zbog toga odlučila da odloži potpisivanje sporazuma.
Dogovor je bio da svečano parafiranje sporazuma sa Unijom bude upriličeno na Samitu u Viljnusu. Ali Kijev je pod pritiskom Moskve, odlučio drugačije i to samo jednu sedmicu uoči susreta. Nadležna ministarstva u Ukrajini dobila su nalog da „započnu aktivni dijalog sa Rusijom i drugim državama carinske unije, kao i Zajednicom nezavisnih država (ZND)“.
Moldavija novi kandidat?
Na mestu Ukrajine odjednom se našla Moldavija. Sada Kišinjev važi sa uzornog partnera Evropske unije. Tako će Sporazum o pridruživanju sa EU u Viljnusu potpisati Moldavija, a ne Ukrajina. Brisel pozdravlja reforme i uspostavljanje demokratskih načela novog favorita. Doduše, podržavaju se i napori drugi zemalja istočnog bloka.
Dve sedmice uoči Samita u Viljnusu, šef Evropske komisije Žoze Manuel Barozo obznanio je senzacionalnu vest. Komisija će Savetu EU preporučiti ukidanje viza za moldavske građane. Izjava predsednika Evropske komisije samo je potvrda principa „više za više“. Što se veći broj reformi sprovede u delo, to će i Brisel više „izlaziti u susret“.
I Gruzija je na evropskom putu, ali…
Republici Moldaviji, Gruzija je, moglo bi se reći, za petama. Tbilisi bi se rado pridružio Kišinjevu u potpisivanju sporazuma. Iz tog razloga, u Viljnus stiže novoizabrani predsednik Margvelašvili.
Brisel podržava nameru nove gruzijske vlade, ali poručuje da sve zavisi od prilika u toj zemlji u budućnosti. Gruziji savetuje da ne kreće stopama Ukrajine, čije rukovodstvo krivično goni svoje neistomišljenike. Evropska unija time želi da nagovesti moguće odlaganje potpisivanje sporazuma, ukoliko bivši predsednik Gruzije, Sakašvili završi u zatvoru, ocenjuju analitičari.
U Jermeniji se Rusija pokazala jačom
Četvrta zemlja koja pokazuje interesovanje za potpisivanje sporazuma sa EU jeste Jermenija. Brisel i Jerevan su tokom leta zaključili pregovore, ali se u septembru situacija promenila.
Predsednik Sarkisjan je nakon susreta sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, saopštio da Jerevan više neće biti koncentrisan na produbljivanje odnosa sa Brisela, već sa Moskvom, kao i drugim članicama carinske unije (Belorusijom i Kazahstanom).
Gas iz Azerbejdžana na prvom mestu?
Jermenski sused Azerbejdžan razmišlja drugačije. Ne želi da pristupi carinskoj uniji sa Rusijom. Doduše, Baku u Viljnusu ne planira ništa da potpisuje. Odnosi Evropske unije i Azerbejdžana uglavnom su u znaku bilateralnih odnosa u domenu energetske politike. U junu 2013. godine je međunarodni konzorcijum „Šah Deniz“ odlučio da razmotri izgradnju „Trans-jadranskog“ gasovoda, kojim bi bio omogućen transport gasa do EU. Time Brisel želi da umanji svoju nezavisnost od ruskih energenata.
Verovatno je to razlog zbog kojeg su kritike na račun predsedničkih izbora održanih u Azerbejdžanu u drugom planu. Jer u Viljnus stiže i predsednik Ilham Alijev, mada je ljutito reagova na opaske zvaničnika EU.
Još jednom bez Lukašenka
Predsednika Belorusije, Aleksandra Lukašenka, lideri Unije u Viljnusu ne žele da vide. Evropska unija je to još na prethodnom Samitu u Varšavi, 2011. godina jasno stavila do znanja. Očekuje se će ovoga puta u Litvaniju doći predstavnik beloruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Belorusija je jedina zemlja „istočnog partnerstva“ kojoj je Brisel zbog kršenja ljudskih prava i progona opozicionih lidera, nametnuo sankcije. Njihov smisao mnogi eksperti dovode u pitanje. Poslednjih sedmica, uoči Samita u Viljnusu, više evropskih političara je kolegama u EU predložilo, da iskoriste priliku i da na dvodnevnom susretu u Litvaniji, odnose sa Minskom izvuku iz ćorsokaka.
Autori: Roman Gončarenko / Jakov Leon
Odgovorni urednik: Ivan Đerković