1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šarlotsvil između opomene i zaborava

11. avgust 2018.

Marš ekstremnih desničara u Šarlotsvilu pre godinu dana završen je smrtonosnim nasiljem. Gradić na istoku Sjedinjenih Država još uvek se bori s posledicama tog događaja i mnogi bi jednostavno da ga zaborave.

https://p.dw.com/p/330PF
Foto: Reuters/B. Snyder

Na pločniku leže cveće i plišani medvedić. „Otišla od nas – ali nepobeđena“, napisao je neko kredom na fasadi. To je mesto na kojem je pre godinu dana ubijena Heder Hejer kada se jedan ekstremni desničar automobilom zaleteo u demonstrante.

„Uvek je želela da čini ispravnu stvar“, kaže njena majka Suzan Bro, dok stoji na pločniku Četvrte ulice u Šralotsvilu, gradiću sa pedesetak hiljada stanovnika u Virdžiniji. Ulica u kojoj je njena ćerka poginula sada nosi naziv Ulica Heder Hejer. Suzan se bori sa suzama. „Ona je uvek verovala u pravdu.“

„Slušaju me jer sam belkinja“

Heder je jedva napunila 32 godine. Ima dana kada Suzan (61) od tuge nema snage da ustane iz kreveta. No sebi je dala zadatak da nastavi zamisao svoje ćerke. Suzan je u međuvremenu postala jedna od najistaknutijih aktivistkinja protiv rasizma u Šarlotsvilu. „Ja imam poruku. I obraćam se belcima. Ljudima koji se do sada nisu bavili ovom temom ali koji me slušaju jer imam ispravnu boju kože, što je vrlo žalosno“, kaže Suzan.

Charlottesville Black Lives Matter
Suzan Bro na mestu gde joj je stradala kćerFoto: DW/A. von Nahmen

Šarlotsvil se još uvek bori sa događajima koji su se desili pre godinu dana. Tadašnji marš neonacista i radikalnih desničara se brzo pretvorio u krvavi sukob sa učesnicima kontrademonstracija. „Mi smo znali šta se sprema i upozorili smo policiju“, kaže Džalejn Šmit, aktivistkinja i profesorka na Univerzitetu u Virdžiniji dok stoji ispred najpoznatijeg kipa u gradu, spomenika Robertu E. Lereju, zapovedniku južnjačkih jedinica u građanskom ratu.

Desni ekstremisti su iskoristili najavljeno izmeštanje spomenika za organizovanje demonstracija. „To je samo bio izgovor. Njima je od samog početka samo bilo stalo do toga da se izazovu neredi“, kaže Šmit.

Spomenik je samo dve ulice dalje od trga na kojem jedna spomen-ploča ukazuje na to da su se na ovom mestu pre dva veka prodavali robovi. „Tako se mi odnosimo prema našoj istoriji“, kaže Šmit. Ona smatra da je grad predugo oklevao da se suoči sa realnošću. I danas bi mnogi u gradu, kaže, najradije zaboravili šta se događalo i za sve okrivili one koji su došli sa strane.

Međutim, organizator desničarskih protesta je jedan lokalac – Džejson Kesler. Drugi, Ričard Spenser, zloglasni predstavnik takozvanog pokreta „Alt-Right“, studirao je ovde. Radikalni desničari se osećaju ojačani politikom i izjavama predsednika Donalda Trampa, uverena je profesorka Šmit.

I Hederina majka Suzan ne želi da ima ništa s Belom kućom. Priznaje da su nakon ćerkine smrti pokušali da je kontaktiraju nekoliko puta, ali je odbijala pozive. Na pitanje da li se ljuti što Tramp nije jasno osudio neonaciste koji su ubili njenu ćerku, Suzan odgovara: „Da li biste se vi ljutili da neko naciste koji su ubili vašu ćerku opiše kao dobre ljude?“

Desničari polako gube podršku

Ipak, Džalejn Šmit veruje da su protesti u Šarlotsvilu i drugim delovima SAD kao reakcija na ubistvo pokazali rezultate. Pokretima poput „Alt-Right“ je sve teže da pronađu mesta na kojima mogu da organizuju svoje marševe.

Charlottesville Black Lives Matter
Džalejn ŠmitFoto: DW/H. Goll

Međutim, teorija o „beloj nadmoći“ (white supremacy) deo je američke svakodnevice. „Samo kada pomislimo na to kako se policija odnosi prema crncima“, kaže Šmit. U međuvremenu, dodaje, sve više ljudi u Šarlotsvilu i drugde je svesno te činjenice. I to oni koji su donedavno samozadovoljno tvrdili da je sve u redu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android