1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
IstorijaNemačka

Umro Ben Ferenc poslednji tužilac na Nirnberškim procesima

9. april 2023.

Poslednji živi tužilac u Nirnberškim procesima protiv nacističkih ratnih zločinaca, Benjamin Ferenc, preminuo je u 104. godini. Ferenc je dao ključni doprinos uspostavljanju današnjeg Međunarodnog krivičnog suda.

https://p.dw.com/p/4Pqe3
Benjamin Ferenc
Benjamin FerencFoto: Robin Utrecht/dpa/picture alliance

Benjamin Ferenc je bio poslednji živi tužilac na suđenjima u Nirnbergu. Njegov sin Don Ferenc je javio da je Benjamin Ferenc umro 7. aprila u 104. godini u domu za stare na Floridi, prenose američki mediji.

„Svet je izgubio lidera u borbi za pravdu za žrtve genocida i srodnih zločina", napisao je na Tviteru američki Muzej Holokausta.

„Benova uporna potraga za mirnijim i pravednijim svetom trajala je skoro osam decenija i zauvek je oblikovala način na koji odgovaramo na najgore zločine čovečanstva", rekla je Sara Blumfild, direktorka Muzeja holokausta u Vašingtonu.

Snimak na Tvitu je objavjlen povodom njegovog 103. rođendana. Benjamin Ferenc rođen je 11. marta 1920. u tadašnjoj mađarskoj Transilvaniji koja danas pripada Rumuniji. Zbog široko rasprostranjene mržnje prema Jevrejima, njegova porodica je morala da pobegne u Sjedinjene Države samo deset meseci nakon njegovog rođenja.

Ben Ferenc kao vojnik
Ben Ferenc kao vojnikFoto: Benjamin Ferencz/Piper Verlag/dpa/picture alliance

Kada je izbio Drugi svetski rat, Ferenc je kao stipendista studirao pravo na elitnom Univerzitetu Harvard. Odlazi u vojsku u rat, i 1945. dobija zadatak koji će mu promeniti život: da prikupi dokaze o ratnim zločinima Nemaca.

„Koliko znam, bio sam prvi u američkoj vojsci koji se bavio ratnim zločinima", piše Benjamin Ferenc u svojim memoarima. Putuje izbombardovanom Nemačkom, vidi brda leševa u koncentracionom logoru Buhenvald i pročešljava hiljade stranica nacističkih dokumenata u kojima izveštavaju o njihovim ubistvima Jevreja, Roma, ratnih zarobljenika, žena i dece.

Nirnberški procesi

Od 20. novembra 1945. vodeći nacionalsocijalisti, a time i prvi put u istoriji glavni predstavnici jednog nepravednog režima, morali su da odgovaraju na sudu u Nirnbergu. Pobedničke savezničke sile sudile su pred međunarodnim sudom 21 visokorangiranom ratnom zločincu kao što su zamenik Adolfa Hitlera Rudolf Hes i Rajhsmaršal Herman Gering. Suđenje je završeno posle skoro godinu dana sa dvanaest smrtnih kazni.

Sa samo 27 godina, je 1947. postao glavni tužilac na suđenju takozvanim Opertaivnim grupama (Ajnzacgrupen), jednom od dvanaest naknadnih suđenja u Nirnbergu glavnim nacističkim ratnim zločincima.

U Nirnbergu, Benjamin Ferenc se suočava sa 24 visoka SS oficira o čijim zločinima je čitao sedmicama. Umesto da se osloni na izjave očevidaca, on je u svojoj optužnici citirao zvanične nacističke dokumente. Nacističke Ajnzacgrupen bile su odgovorne za ubistvo više od milion ljudi, uglavnom Jevreja. Od 14 osuđenih na smrt, četvorica su pogubljena.

Eduard Štrauh na procesu Ajnzactrupen 10.apila 1948. osuđen je na smrt vešanjem. Međutim, on je izručen Belgiji, gde je ponovo osuđen na smrt, ali nije pogubljen iz zdravstvenih razloga. Umro je 1955.
Eduard Štrauh na procesu Ajnzactrupen 10.apila 1948. osuđen je na smrt vešanjem. Međutim, on je izručen Belgiji, gde je ponovo osuđen na smrt, ali nije pogubljen iz zdravstvenih razloga. Umro je 1955.Foto: akg-images/picture-alliance

Traumatizovan za ceo život

„Nikada neću moći da zaboravim smrtonosni prizor krematorijuma (...) i izgladneih tela nagomilanih kao cepanice", napisao je Ferenc u knjizi objavljenoj 1988. 

„Sabirao sam broj ubijenih na malom kalkulatoru. Kada sam stigao do milion, prestao sam da brojim", piše Ferenc. 

„Nema sumnje da sam bio neizbrisivo traumatizovan svojim iskustvima kao istražitelj ratnih zločina u nacističkim centrima za istrebljenje. I dalje se trudim da ne pričam niti razmišljam o detaljima."

Nakon završetka suđenja, Ferenc je sa suprugom ostao u Nemačkoj još nekoliko godina i radio na razvoju zakona o odšteti žrtava Holokausta. Kasnije je dao odlučujući doprinos uspostavljanju današnjeg Međunarodnog krivičnog suda.

dr,ms(ard,bild)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.